
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 139/2026
10.02.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Tatjane Vuković, predsednika veća, Jasmine Vasović, Slobodana Velisavljevića, Milene Rašić i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela sprečavanje i ometanje dokazivanja iz člana 336. stav 2. u vezi stava 4. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti okrivljenog podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Nišu IK-Kz. br. 83/25 od 22.12.2025. godine i Višeg suda u Nišu IKž br. 1/26 od 12.01.2026. godine, u sednici veća održanoj dana 10.02.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog AA, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Nišu IK-Kz. br. 83/25 od 22.12.2025. godine i Višeg suda u Nišu IKž br. 1/26 od 12.01.2026. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Nišu IK-Kz. br. 83/25 od 22.12.2025. godine odbačena je kao nedozvoljena molba osuđenog AA za odlaganje izvršenja kazne zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, po pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Nišu 3K. br. 1074/21 od 09.09.2022. godine, koja je preinačena presudom Višeg suda u Nišu Kž1. br. 428/22 od 23.12.2024. godine.
Ršenjem Višeg suda u Nišu IKž br. 1/26 od 12.01.2026. godine odbijena je kao neosnovana žalba okrivljenog AA izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Nišu IK-Kz. br. 83/25 od 22.12.2025. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je okrivljeni AA, na osnovu člana 485. stav 1. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti, pobijana rešenja ukine i spise predmeta vrati prvostepenom ili drugostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je održao sednicu veća na kojoj je razmotrio spise predmeta i našao da je zahtev za zaštitu zakonitosti nedozvoljen.
Odredbom člana 482. stav 1. ZKP propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.
Odredbom člana 483. stav 1. ZKP propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac (sada Vrhovni), okrivljeni i njegov branilac, a odredbom stava 3. istog člana propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.
Dakle, iz citiranih zakonskih odredbi jasno proizlazi da je okrivljeni ovlašćen da podnese ovaj vanredni pravni lek, ali da to može učiniti isključivo preko branioca.
Imajući u vidu navedeno, te činjenicu da je u konkretnom slučaju okrivljeni lično podneo zahtev za zaštitu zakonitosti, na šta po zakonu nije ovlašćen, Vrhovni sud je našao da je zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog nedozvoljen.
Iz svega izloženog, a na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 483. ZKP, doneta je odluka kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar – savetnik Predsednik veća – sudija
Marija Ribarić, s.r. Tatjana Vuković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
