
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 647/2026
04.06.2026. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Milene Rašić, Gordane Kojić i Slobodana Velisavljevića, članova veća, sa savetnikom Andreom Jakovljević, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 5. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Alekse Aleksića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Jagodini K 247/25 od 23.12.2025. godine i Višeg suda u Jagodini Kž1 24/26 od 06.02.2026. godine, u sednici veća održanoj dana 04.06.2026. godine, jednoglasno je doneo:
P R E S U D U
ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Alekse Aleksića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Jagodini K 247/25 od 23.12.2025. godine i Višeg suda u Jagodini Kž1 24/26 od 06.02.2026. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Jagodini K 247/25 od 23.12.2025. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 5. Krivičnog zakonika, pa mu je izrečena uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od 4 (četiri) meseca i istovremeno je određeno da se utvrđena kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni za vreme proveravanja u trajanju od 1 (jedne) godine po pravnosnažnosti presude ne izvrši novo krivično delo i okrivljeni je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 (desethiljada) dinara, koju je dužan da plati u roku od 3 meseca po pravnosnažnosti presude, a ukoliko navedenu kaznu ne plati u ostavljenom roku, ista će biti zamenjena kaznom zatvora i to tako što će se za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora.
Istom presudom okrivljeni AA je obavezan da sudu na ime paušala plati iznos od 10.000,00 dinara, u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja, kao i ostale troškove krivičnog postupka, o kojima će biti odlučeno posebnim rešenjem, nakon pribavljanja podataka o visini istih, dok je oštećena BB radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena na parnicu.
Presudom Višeg suda u Jagodini Kž1 24/26 od 06.02.2026. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA i presuda Osnovnog suda u Jagodini K 247/25 od 23.12.2025. godine je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Aleksa Aleksić, zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev i ukine pobijane presude i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje ili da preinači prvostepenu presudu u korist okrivljenog.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. ZKP, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštavanja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv koje je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda iznetih u zahtevu, našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, je neosnovan.
Iako branilac okrivljenog u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti formalno ističe povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 2) ZKP, navodima da se oštećena ne može smatrati članom porodice u smislu odredbe člana 112. tačka 28) Krivičnog zakonika i da stoga nije ispunjen zakonski uslov za postojanje krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 5. Krivičnog zakonika, suštinski ukazuje na povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP.
Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani, iz sledećih razloga:
Odredbom člana 194. stav 5. Krivičnog zakonika propisano je kažnjavanje onog ko prekrši mere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona kojim se uređuju porodični odnosi.
Naime, u izreci presude je navedeno da je okrivljeni AA u vreme i mestu označenom u izreci presude „...u uračunljivom stanju, sposoban da shvati značaj svoga dela i da upravlja svojim postupcima, svestan da je njegovo delo zabranjeno, prekršio meru zaštite od nasilja u porodici koju mu je sud odredio pravnosnažnom presudom Osnovnog suda u Jagodini P2 97/24 od 24.04.2024. godine, na taj način što je pozvao telefonom oštećenu BB... na njen broj....sa broja....i uputio joj reči „Je.aću ti majku“, nakon čega je oštećena, pošto mu je prepoznala glas, vezu prekinula, a bio je svestan svoje radnje, hteo njeno izvršenje i nastupanje zabranjene posledice.“
Po oceni ovog suda, iz činjeničnog opisa krivičnog dela opisanog u izreci prvostepene presude za koje je okrivljeni AA oglašen krivim proizilaze sva zakonska obeležja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 5. Krivičnog zakonika, kako objektivna obeležja koja se odnose na radnje okrivljenog – da je prekršio meru zaštite od nasilja u porodici koja mu je određena pravnosnažnom presudom Osnovnog suda u Jagodini P2 97/24, tako što je telefonom kontaktirao oštećenu, iako mu je takvo postupanje bilo zabranjeno, tako i subjektivna obeležja krivičnog dela koja se tiču uračunljivosti i umišljaja (svesti i volje) okrivljenog za izvršenje dela, koji uključuje i svest o zabranjenosti dela.
Stoga su neosnovani navodi zahteva za zaštitu zakonitosti da u konkretnom slučaju nisu ispunjena zakonska obeležja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 5. Krivičnog zakonika i da je pravnosnažnim presudama učinjena povreda krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP.
Svojstvo oštećene kao lica u odnosu na koje je okrivljenom pravnosnažnom sudskom odlukom izrečena mera zaštite od nasilja u porodici proizilazi iz presude Osnovnog suda u Jagodini P2 97/24 donete u postupku uređenom porodičnopravnim propisima, pa su bez uticaja suprotni navodi branioca, kojima se osporava postojanje tog svojstva.
Vrhovni sud se nije upuštao u razmatranje i ocenu ostalih navoda zahteva, kojima branilac osporava i polemiše sa razlozima pravnosnažnih presuda, s obzirom da na taj način ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, koja ne predstavlja dozvoljen razlog za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom preko branioca, shodno članu 485. stav 4. ZKP.
Iz iznetih razloga, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zapisničar-savetnik, Predsednik veća-sudija,
Andrea Jakovljević,s.r. Svetlana Tomić Jokić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
