Kzz 636/2026 2.4.1.21.1.2.3.1 nedozvoljen dokaz

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 636/2026
03.06.2026. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Tatjane Vuković i Bojane Paunović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Miodraga Glogovca, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K.357/24 od 17.09.2025. godine i Višeg suda u Šapcu Kž1 328/25 od 18.12.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 03.06.2026. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE, kao neosnovan, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Miodraga Glogovca, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K.357/24 od 17.09.2025. godine i Višeg suda u Šapcu Kž1 328/25 od 18.12.2025. godine, u odnosu na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) Zakonika o krivičnom postupku, dok se u ostalom delu zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ODBACUJE kao nedozvoljen.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K.357/24 od 17.09.2025. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri meseca, koja će se izvršiti tako što okrivljeni ne sme da napušta prostorije u kojima stanuje, bez primene mere elektronskog nadzora. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka, a oštećena je radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena na parnični postupak.

Presudom Višeg suda u Šapcu Kž1 328/25 od 18.12.2025. godine odbijene su kao neosnovane žalbe OJT u Šapcu i branioca okrivljenog, a presuda Osnovnog suda u Šapcu, Sudska jedinica u Bogatiću K.357/24 od 17.09.2025. godine, potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA - advokat Miodrag Glogovac, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav stav 2. tačka 1) ZKP i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine drugostepenu presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje ili je preinači i okrivljenog oslobodi od optužbe.

Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je nakon ocene navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan u delu koji se odnosi na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, dok je u ostalom delu nedozvoljen.

Branilac okrivljenog AA u podnetom zahtevu ističe bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i navodi kao nezakonit dokaz fotografije koje je sačinila i priložila oštećena, na kojima se nalazi sadržaj SMS poruka komunikacije sa okrivljenim. Po stavu branioca način pribavljanja ovih dokaza je nezakonit, a sud je izvršio uvid u njih i na njima zasnovao svoju presudu.

Izneti navodi zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenih se, po oceni Vrhovnog suda, ne mogu prihvatiti kao osnovani, iz sledećih razloga:

Odredbom člana 2. stav 1. tačka 26) ZKP je propisano da je „isprava“ svaki predmet ili računarski podatak koji je podoban ili određen da služi kao dokaz činjenice koja se utvrđuje u postupku (član 83. stav 1. i 2.).

Odredbom člana 138. stav 1. ZKP je propisano da se dokazivanje ispravom vrši čitanjem, gledanjem, slušanjem ili uvidom u sadržaj isprave na drugi način.

Odredbom člana 139. stav 1. ZKP je propisano da ispravu po službenoj dužnosti ili na predlog stranaka pribavlja organ postupka ili podnose stranke, po pravilu, u originalu.

Prvostepeni sud je na glavnom pretresu izvršio uvid u pisane dokaze, pa i u SMS poruke komunikacije sa okrivljenim, koje je dostavila oštećena, što po oceni Vrhovnog suda, predstavlja uvid u isprave, a što je, shodno odredbi člana 138. stav 1. ZKP, predviđeno kao jedan od načina na koji se vrši dokazivanje ispravom. U konkretnom slučaju radi se o podacima dobijenim sa mobilnog telefona oštećene, koje je ona u cilju zaštite svojih interesa sama sačinila i dostavila OJT u Šapcu, kojima je potkrepila svoje usmene tvrdnje vezano za radnje izvršenja krivičnog dela okrivljenog u predmetnom događaju i koji predstavljaju predmete koji su podobni da služe kao dokaz neke činjenice koja ima značaj za pravne odnose. Shodno navedenom, po oceni ovoga suda, odštampane slike SMS poruka upućene od strane okrivljenog, u smislu odredbe člana 2. stav 1. tačka 26) ZKP, kojom je bliže određen pojam isprave, mogu se smatrati ispravom i kao takvi se mogu koristiti, odnosno izvesti kao dokaz u krivičnom postupku.

Pored toga, po nalaženju Vrhovnog suda, odštampani tekst predmetnih poruka, koje je dostavila oštećena, a što je shodno odredbi člana 139. stav 1. ZKP jedan od načina na koji se pribavlja isprava, predstavlja sastavni deo iskaza oštećene, koja je svojim iskazom datim na glavnom pretresu potvrdila autentičnost istih, zbog čega su suprotni navodi zahteva za zaštitu zakonitosti o nezakonitosti ovih dokaza, ocenjeni neosnovanim.

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA je u ostalom delu nedozvoljen.

Naime, branilac okrivljenog u ostalom delu zahteva za zaštitu, kao razlog za podnošenje, ističe povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, s tim što obrazlažući ovu povredu zakona zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, branilac ne ukazuje u čemu je konkretno sud povredio krivični zakon već navodi da je izreka presude nerazumljiva, jer su opisane poruke uvredljive sadržine a ne radi se o pretnjama, na koji način se suštinski ukazuje na bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, a što ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, pa je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog AA u ovom delu ocenio nedozvoljenim.

Sa iznetih razloga, nalazeći da pobijanim presudama nije učinjena povreda zakona na koju se neosnovano ukazuje zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Miodraga Glogovca, Vrhovni sud je, na osnovu člana 491. stav 1. ZKP, zahtev u odnosu na povredu zakona navedenu u izreci odbio kao neosnovan, dok je u ostalom delu, na osnovu člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP i člana 485. stav 4. ZKP, zahtev odbacio i odlučio kao u izreci presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                             Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Milena Rašić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković