
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
R 15/2026
03.06.2026. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Tatjane Vuković i Bojane Paunović, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Snežanom Medenicom, kao zapisničarem, u prekršajnom predmetu okrivljenog AA, zbog prekršaja iz člana 332. stav 2. u vezi stava 1. tačka 7. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva PTZ br.193/26 od 13.05.2026. godine, podnetom protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Beogradu 78 Pr.br.60792/24 od 15.01.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 03. juna 2026. godine, doneo je
P R E S U D U
USVAJA SE zahtev za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva PTZ.br. 193/26 od 13.05.2026. godine, pa se PREINAČUJE pravnosnažna presuda Prekršajnog suda u Beogradu 78 Pr.br.60792/24 od 15.01.2025. godine, tako što Vrhovni sud, na osnovu odredbe člana 248. stav 1. tačka 6) Zakona o prekršajima, prema okrivljenom AA OBUSTAVLJA prekršajni postupak zbog prekršaja iz člana 332. stav 2. u vezi stava 1. tačka 7. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Prekršajnog suda u Beogradu 78 Pr.br.60792/24 od 15.01.2025. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvrešenja prekršaja iz člana 332. stav 2. u vezi stava 1. tačka 7. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, za koji prekršaj je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 20.000,00 dinara. Istovremeno je određeno da je okrivljeni dužan da novčanu kaznu plati u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude, a u slučaju neplaćanja izrečene kazne u ostavljenom roku, sud će na osnovu člana 315. Zakona o prekršajima, posebnim rešenjem, odlučiti o načinu izvršenja neplaćene novčane kazne.
Istom presudom, na osnovu člana 336. stav 3. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, prema okrivljenom su izrečena dva kaznena poena, o čijem izvršenju će se starati nadležni organ MUP-a RS.
Istovremeno je određeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret okrivljenog, na osnovu člana 141. stav 1. Zakona o prekršajima, a okrivljeni je obavezan da na ime troškova prekršajnog postupka plati paušalni iznos od 2.000,00 dinara, u istom roku kao i novčanu kaznu, pod pretnjom prinudnog izvršenja.
Navedena presuda postala je pravnosnažna dana 13.03.2025. godine.
Protiv navedene pravnosnažne presude, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti PTZ.br.193/26 od 13.05.2026. godine, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev i preinači pobijanu presudu tako što će prekršajni postupak protiv okrivljenog obustaviti shodno članu 248. stav 1. tačka 6. Zakona o prekršajima, usled nastupanja zastarelosti vođenja prekršajnog postupka, te da odluči da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.
Nakon što je postupio, u smislu odredbe člana 286. stav 2. Zakona o prekršajima, Vrhovni sud je održao sednicu veća, na kojoj je razmotrio spise predmeta, sa presudama protiv koje je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda u zahtevu, našao:
Osnovano se u zahtevu za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva ističe da je presudama Prekršajnog suda u Beogradu 78 Pr.br. 60792/24 od 15.01.2025. godine učinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima.
Odredbom člana 93. stav 3. Zakona o prekršajima propisano je da okrivljeni ima pravo da se brani sam ili uz stručnu pomoć branioca koga sam odabere.
Članom 161. stav 1. Zakona o prekršajima, propisano je da, ako okrivljeni ima branioca, sve odluke od čijeg dostavljanja teče rok za žalbu – dostaviće se samo braniocu, a ako ih ima više, samo jednom od njih i time se dostavljanje okrivljenom smatra izvršenim, a članom 246. stav 1. istog zakona propisano je da se pisano izrađena presuda dostavlja podnosiocu zahteva i okrivljenom po odredbama o dostavljanju tog zakona.
U skladu sa članom 259. stav 1. Zakona o prekršajima, žalbu mogu izjaviti okrivljeni, branilac i podnosilac zahteva, dok je stavom 4. istog člana propisano da rok za žalbu teče od dana od kada je okrivljenom dostavljen prepis presude, a ako okrivljeni ima branioca, od dana kada je njemu dostavljen prepis presude.
Prema stanju u spisima, prvostepeni sud svoju presudu nije dostavio braniocu okrivljenog i na taj način povredio pravo na odbranu okrivljenog.
Naime, iz spisa predmeta proizlazi da je okrivljeni AA u toku prekršajnog postupka za svog branioca angažovao advokata Marka Popadića iz ..., da se navedeni branilac obratio sudu podneskom od 12.12.2024. godine, pri čemu je dostavio i punomoćje za zastupanje okrivljenog, te da prvostepeni prekršajni sud, nakon donošenja pobijane presude, iako je obavešten da je okrivljeni angažovao branioca, istom nije dostavio prvostepenu presudu, već je presudu dostavio samo okrivljenom AA, zbog čega u konkretnom slučaju žalba protiv prvostepene presude nije izjavljena i ista je stekla svojstvo pravnosnažnosti dana 13.03.2025. godine.
Navedeni propust, odnosno nepostupanje prvostepenog prekršajnog suda da dostavi prvostepenu presudu angažovanom braniocu – advokatu, koji ima uredno punomoćje, koje je priložio blagovremeno sudu, imalo je za posledicu da je braniocu okrivljenog uskraćena mogućnost da, kao ovlašćeno lice za podnošenje redovnog pravnog leka protiv prvostepene presude prekršajnog suda, shodno odredbi člana 259. stav 1. Zakona o prekršajima, podnese žalbu u korist okrivljenog. Time je povređeno pravo odbrane okrivljenog u žalbenom postupku, što je uticalo na zakonito i pravilno donošenje drugostepene odluke i učinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 161. stav 1. Zakona o prekršajima, a kako se to osnovano ističe u podnetom zahtevu.
Zbog učinjene povrede odredaba prekršajnog postupka, pobijanu presudu Prekršajnog suda u Beogradu 78 Pr.br. 60792/24 od 15.01.2025. godine trebalo bi ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Međutim, kako je odredbom člana 84. stav 1. Zakona o prekršajima propisano da se prekršajni postupak ne može pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj učinjen, a odredbom stava 7. istog člana je propisano da pokretanje i vođenje prekršajnog postupka zastareva u svakom slučaju kada protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarelost, te kako je okrivljeni AA prekršaj koji mu se stavlja na teret, prema izreci prvostepene presude, učinio dana 22.04.2024. godine, to je u konkretnom slučaju dana 22.04.2026. godine nastupila apsolutna zastarelost vođenja prekršajnog postupka, shodno odredbi člana 87. stav 7. Zakona o prekršajima.
Kako je usled ove okolnosti isključena svaka dalja procesna radnja u pravcu prekršajnog gonjenja okrivljenog za predmetni prekršaj, to je ukidanje pobijane presude bespredmetno, i po pravilnoj primeni prava, prekršajni postupak se mora obustaviti.
Stoga je Vrhovni sud usvojio kao osnovan podneti zahtev za zaštitu zakonitosti javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva i preinačio pobijanu presudu tako što je, na osnovu člana 248. stav 1. tačka 6. Zakona o prekršajima, obustavio prekršajni postupak protiv okrivljenog AA zbog prekršaja iz člana 332. stav 2. u vezi stava 1. tačka 7. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Na osnovu člana 141. stav 2. Zakona o prekršajima odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padnu na teret budžetskih sredstava suda.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 286. stav 1. i člana 287. stav 4. u vezi člana 248. stav 1. tačka 6. Zakona o prekršajima odlučio kao u izreci ove presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Snežana Medenica, s.r. Milena Rašić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
