
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
R1 598/2020
13.11.2020. godina
Beograd
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Gordane Komnenić i Biserke Živanović, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., Opština ..., čiji je punomoćnik Miodrag Đidić, advokat iz ..., protiv tuženog ''Kruševacput'' a.d. Kruševac, čiji je punomoćnik Miljan Perović, advokat iz ..., radi naknade štete, rešavajući o sukobu stvarne nadležnosti između Privrednog suda u Kraljevu i Osnovnog suda u Kruševcu, u sednici održanoj dana 13.11.2020. godine, doneo je
R E Š E NJ E
Za suđenje u ovoj pravnoj stvari STVARNO JE nadležan Osnovni sud u Kruševcu.
O b r a z l o ž e nj e
Tužilac je dana 22.06.2017. godine, podneo tužbu Osnovnom sudu u Kruševcu protiv tuženog ''Kruševacput'' a.d., Kruševac, radi isplate zarade, regresa i naknade za ishranu u toku rada za period od juna 2014. godine do decembra 2015. godine, u ukupnom iznosu od 117.309,00 dinara.
Osnovni sud u Kruševcu se rešenjem P1 12/20 od 11.02.2020. godine, oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i odlučio da po pravnosnažnosti rešenja spise dostavi Privrednom sudu u Kraljevu, kao stvarno nadležnom sudu. U obrazloženju tog rešenja naveo je da je Privredni sud u Kraljevu nad tuženim otvorio stečajni postupak u skladu sa Unapred pripremljenim planom reorganizacije, rešenjem Reo 5/2014 od 29.04.2014. godine i da je rešenje o usvajanju unapred pripremljenog plana reoranizacije postalo pravnosnažno dana 06.08.2014. godine, te da rok od 9 godina za namirenje poverilaca klase VII, u koju klasu spadaju potraživanja zaposlenih, iznosi 9 godina, te da nije istekao.
Privredni sud u Kraljevu nije prihvatio stvarnu nadležnost, već je uz dopis P 224/2020 od 23.10.2020. godine, predmet dostavio Vrhovnom kasacionom sudu radi rešavanja sukoba stvarne nadležnosti.
Rešavajući nastali sukob nadležnosti između sudova razne vrste, na osnovu člana 30. stav 2. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“ 116/08, ...113/17) i člana 22. stav 2. Zakona o parničnom postupk (''Službeni glasnik RS'' br. 72/11... 87/2018), Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da je za suđenje u ovom predmetu stvarno nadležan Osnovni sud u Kruševcu.
Rešenjem Privrednog suda u Kraljevu Reo 5/2014 od 29.04.2014. godine, stavom prvim izreke, otvoren je stečajni postupak nad stečajnim dužnikom ''Kruševacput'' a.d., Kruševac (ovde tuženim), stavom drugim, potvrđeno u svim klasama usvajanje Unapred pripremljenog plana reorganizacije, a stavom trećim, obustavljen stečajni postupak nad navedenim stečajnim dužnikom.
Odredbom člana 22.stav 2. Zakona o uređenju sudova, propisano je da osnovni sud u prvom stepenu sudi u građansko-pravnim sporovima, ako za pojedine od njih nije nadležan drugi sud i vodi izvršne i vanparnične postupke za koje nije nadležan neki drugi sud. U smislu stava 3.te odredbe zakona, osnovni sud u prvom stepenu sudi u stambenim sporovima, sporovima povodom zasnivanja, postojanja i prestanka radnog odnosa, o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, o naknadi štete koju zaposleni pretrpi na radu ili u vezi sa radom, sporovima povodom zadovoljenja stambenih potreba na osnovu rada.
Zakon o uređenju sudova, u odredbi člana 25. stav 1. tačka 1. propisuje da privredni sud u prvom stepenu sudi u sporovima između domaćih i stranih privrednih društava, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija (privredni subjekti), u sporovima koji nastanu između privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih subjekata, kao i kada je u navedenim sporovima jedna od stranaka fizičko lice, ako je sa stankom u odnosu materijalnog suparničarstva. Shodno odredbi člana 25. stav 1. tačka 4. istog zakona, između ostalog, privredni sud u prvom stepenu sudi u sporovima povodom reorganizacije, sudske i dobrovoljne likvidacije i stečaja osim sporova za utvrđenje postojanja, zasnivanja i prestanka radnog odnosa koji su pokrenuti pre otvaranja stečaja. Privredni sud, u prvom stepenu, shodno odredbi člana 25. stav 2. Zakona o uređenju sudova, vodi postupak stečaja i reorganizacije.
Zakonom o stečaju (''Službeni glasnik RS'' br. 104/09, 99/11 i 72/12), uređeni su uslovi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad pravnim licima, pa je odredbom člana 1. stav 2. određeno da se stečaj, u smislu tog Zakona, sprovodi bankrotstvom ili reorganizacijom. Pod bankrotstvom se podrazumeva namirenje poverilaca prodajom celokupne imovine stečajnog dužnika, odnosno stečajnog dužnika kao pravnog lica (stav 3. istog člana), a pod reorganizacijom se podrazumeva namirenje poverilaca prema usvojenom planu reorganizacije i to redefinisanjem dužničko-poverilačkih odnosa, statusnim promenama dužnika ili na drugi način koji je predviđen planom reorganizacije (stav 4.). Odredbom člana 167.stav 4. Zakona o stečaju, propisano je da pravnosnažnošću rešenja o potvrđivanju usvajanja plana reorganizacije u stečaju, prestaju sve posledice otvaranja stečajnog postupka, a u nazivu stečajnog dužnika briše se oznaka ''u stečaju''.
Prema tome, donošenjem rešenje kojim se postupak stečaja obustavlja zbog potvrđivanja usvajanja Unapred pripremljenog plana reorganizacije, što je ovde slučaj, stečajni postupak se obustavlja u celosti, a u odnosu na pravno lice, ranijeg stečajnog dužnika, prestaju sve pravne posledice otvaranja i vođenja stečajnog postupka. Zbog toga, nema mesta primeni odredaba Zakona o uređenju sudova u pogledu stvarne nadležnosti privrednog suda u sporovima povodom stečaja ili reorganizacije, u ovom slučaju. U konkretnom slučaju, ne radi se o sporu nastalom u toku i povodom stečajnog postupka, niti o sporu povodom reorganizacije, jer u ovoj parnici nije sporno da li tužilac ima ili nema potraživanje prema tužiocu koje je dospelo do usvajanja plana i koje mu planom nije priznato ili nije priznato u celosti, već je predmet spora potraživanje na ime razlike u zaradi, regresa i ishrane u toku rada, koje je dospelo nakon perioda obuhvaćenog planom reorganizacije i za koje je tužba podneta posle obustave stečajnog postupka nad tuženim, sada aktivnim privrednim subjektom.
Iz navedenih razloga, za suđenje u ovom predmetu stvarno je nadležan osnovni sud, u smislu odredbe člana 22.tačka 3. Zakona o uređenju sudova, u konkretnom slučaju Osnovni sud u Kruševcu.
Na osnovu iznetog, primenom odredbe člana 22.stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Vesna Popović,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić