Rev 14345/2023 posebna revizija; dozvoljenost revizije; 3.19.1.25.1.4; 3.19.1.25.1.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 14345/2023
14.06.2023. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, Marije Terzić, Zorana Hadžića, Mirjane Andrijašević i Vesne Subić, članova veća, u parnici tužioca JKP ''Vodokanal'' Sombor, čiji je punomoćnik Srđan Lakić, advokat iz ..., protiv tuženog AA iz ..., radi ispunjenja ugovora, odlučujući o reviziji tužioca izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Somboru Gž 627/2023 od 20.03.2023. godine, u sednici održanoj 14.06.2023. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Somboru Gž 627/2023 od 20.03.2023. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužioca izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Somboru Gž 627/2023 od 20.03.2023. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Osnovnog suda u Somboru Pl 140/22 od 15.12.2022. godine, utvrđeno je da je tužba tužioca podneta 30.08.2022. godine Osnovnom sudu u Somboru, povučena. Stavom drugim izreke, odbijen je predlog tužioca za oslobađanje obaveze plaćanja sudskih taksi.

Viši sud u Somboru je, rešenjem Gž 627/2023 od 20.03.2023. godine, stavom prvim izreke, odbio žalbu tužioca i potvrdio rešenje Osnovnog suda u Somboru Pl 140/22 od 15.12.2022. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova žalbenog postupka.

Protiv rešenja drugostepenog suda, kojim je postupak pravnosnažno okončan, tužilac je izjavio blagovremenu reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o reviziji odluči kao izuzetno dozvoljenoj, na osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 18/20), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija). Na osnovu odredbe člana 420. stav 6. istog Zakona, u postupku povodom revizije protiv rešenja shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Predmet tražene pravne zaštite je odluka o taksenoj obavezi tužioca, koju su nižestepeni sudovi doneli primenom odredbe člana 3. stav 1. tačka 1., u vezi člana 10. Zakona o sudskim taksama (''Službeni glasnik RS'', br. 28/94 ... 95/18). Taksena obaveza utvrđuje se u svakom pojedinačnom slučaju u zavisnosti od vrednosti predmeta spora, a odluku o predlogu za oslobađanje od plaćanja sudske takse sud donosi u zavisnosti od ispunjenosti propisanih uslova, pa s tim u vezi, nije potrebno ujednačavanje sudske prakse. Bitna povreda odredaba parničnog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, nisu razlozi zbog kojih može da se izjavi posebna revizija, na osnovu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Iz tih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije tužioca na osnovu odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, u vezi odredbe člana 92. Zakona o uređenju sudova (''Službeni glasnik RS'', br. 10/23) i utvrdio da revizija tužioca nije dozvoljena.

Odredbom člana 468. stav 1. Zakona o parničnom postupku, propisano je da se sporovima male vrednosti smatraju sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe. Odredbom člana 479. stav 6. istog Zakona, propisano je da protiv odluke drugostepenog suda kojom je odlučeno u sporu male vrednosti revizija nije dozvoljena.

Na osnovu odredbe člana 420. stav 1. Zakona o parničnom postupku, stranke mogu da izjave reviziju i protiv rešenja drugostepenog suda kojom je postupak pravnosnažno okončan. Revizija protiv rešenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravnosnažne presude (stav 2.).

Tužbu radi ispunjenja ugovorne obaveze na ime dospelih a neisplaćenih računa za komunalne usluge, tužilac je podneo 30.08.2022. godine, a vrednost predmeta spora je 15.274,54 dinara.

Imajući u vidu da je ovo imovinsko-pravni spor u kom vrednost predmeta spora ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da je ovo spor male vrednosti u kom revizija nije dozvoljena na osnovu odredbe člana 479. stav 6. Zakona o parničnom postupku. Revizija protiv rešenja nije dozvoljena, jer ne bi bila dozvoljena ni revizija protiv pravnosnažne presude, na osnovu odredbe člana 420. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Iz izloženih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u stavu drugom izreke doneo primenom odredbe člana 413. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku.

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić