
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 1277/2025
28.04.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Jelene Ivanović, predsednika veća, Zorana Hadžića i dr Ilije Zindovića, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji je punomoćnik Dragan Simonović, advokat iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo odbrane VP ... Niš, koju zastupa Vojno pravobranilaštvo, Odeljenje u Nišu, radi naknade štete i izmene rente, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 3335/24 od 27.11.2024. godine, u sednici održanoj 28.04.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž1 3335/24 od 27.11.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Nišu P1 623/24 od 29.07.2024. godine, stavom prvim izreke, obavezana je tužena da tužiocu na ime naknade materijalne štete u vidu izgubljene zarade, za period od 09.04.2024. do 30.04.2024. godine, isplati iznos od 12.229,87 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od 01.05.2024. godine do konačne isplate. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužiocu na ime naknade materijalne štete u vidu novčane rente, počev od 01.05.2024. godine pa nadalje dok za to postoje uslovi ili odluka ne bude izmenjena, isplaćuje novčanu rentu u mesečnom iznosu od po 203.906,40 dinara do 15. u mesecu za prethodni mesec, s tim što se tužena obavezuje da dospele a neisplaćene rate isplati tužiocu odjednom, sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29.07.2024. godine kao dana presuđenja, pa se utoliko menja presuda Osnovnog suda u Nišu P1 329/23 od 05.12.2023. godine ispravljena rešenjem Osnovnog suda u Nišu P1 329/23 od 26.02.2024. godine. Stavom trećim izreke, obavezana je tužena da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 98.756,00 dinara.
Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž1 3335/24 od 27.11.2024. godine, stavom prvim izreke, odbijena je kao neosnovana žalba tužene i potvrđena presuda Osnovnog suda u Nišu P1 623/24 od 29.07.2024. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužioca za naknadu troškova drugostepenog postupka.
Protiv pravosnažne presude donete u drugom stepenu tužena je izjavila posebnu reviziju, na osnovu člana 404. Zakona o parničnom postupku.
Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost izjavljene revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 1) Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11, 49/13-US, 74/13-US, 55/14, 87/18, 18/20 i 10/23 – drugi zakon) – u daljem tekstu: ZPP, pa je utvrdio da je revizija tužene nedozvoljena.
Odredbom člana 410. stav 2. tačka 1) ZPP, propisano je da je revizija nedozvoljena ako je reviziju izjavilo lice koje nije ovlašćeno na podnošenje revizije.
Prema odredbama člana 107a stav 1. Zakona o odbrani („Službeni glasnik RS“, broj 116/2007, 88/2009, 104/2009, 10/2015 i 36/2018), Vojno pravobranilaštvo je posebna organizaciona jedinica Ministarstva odbrane koja preduzima pravne radnje i pravna sredstva radi ostvarivanja i zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srbije u pogledu sredstava koja koriste Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije u skladu sa ovim zakonom. Stavom 2. istog člana je propisano da u zastupanju Ministarstva odbrane i Vojske Srbije pred sudovima i drugim nadležnim organima, Vojno pravobranilaštvo ima položaj zastupnika Republike Srbije – Ministarstva odbrane i Vojske Srbije s pravima i dužnostima propisanim za državno pravobranilaštvo, osim zastupanja pred stranim i međunarodnim sudovima i arbitražama i pred drugim nadležnim organima u inostranstvu.
Članom 107b stav 1. istog zakona, propisano je da Vojno pravobranilaštvo u pravnim postupcima pred sudovima, organima uprave i drugim nadležnim organima zastupa Ministarstvo odbrane i Vojsku Srbije kada imaju položaj stranke ili umešača o čijim pravima i obavezama se odlučuje u tim postupcima. Prema stavu 2. istog člana, kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje stranke od strane advokata, Vojno pravobranilaštvo je ovlašćeno da preduzima zastupanje pod istim uslovima kao i advokat.
Prema odredbi člana 85. stav 6. ZPP stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednim pravnim lekovima, izuzev ako je sama advokat, a kako Zakon o odbrani, napred citiranom odredbom, izjednačava vojnog pravobranioca sa advokatom, to u ime Ministarstva odbrane i Vojske Srbije reviziju i druga vanredna pravna sredstva može da izjavi isključivo vojni pravobranilac, odnosno njegov zamenik, imajući u vidu odredbe Zakona o odbrani kojima se uređuju ovlašćenja zamenika državnog pravobranioca. To je u skladu sa članom 107g Zakona o odbrani, po kome funkciju Vojnog pravobranilaštva obavljaju vojni pravobranilac i zamenici vojnog pravobranioca. Prema članu 107đ istog zakona, organizaciju rada i uređenje Vojnog pravobranilaštva, shodno propisima za rad Pravobranilaštva Republike Srbije, uređuje ministar odbrane, uz saglasnost Vlade.
S obzirom da u konkretnom slučaju, saglasno napred navedenim zakonskim odredbama, revizija nije izjavljena preko vojnog pravobranioca niti njegovog zamenika, već preko lica zaposlenog u Vojnom pravobranilaštvu, Odeljenje u Nišu, to je u smislu člana 410. stav 2. tačka 1) ZPP reviziju u ime tužene Republike Srbije izjavilo neovlašćeno lice, zbog čega je revizija nedozvoljena.
Zbog nepostojanja opštih uslova od kojih zavisi pravo na reviziju, nema ni uslova za ocenu dozvoljenosti posebne revizije u smislu člana 404. ZPP.
Iz navedenih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu člana 413. ZPP, odlučio kao u izreci.
Predsednik veća- sudija
Jelena Ivanović, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković
an/DR

.jpg)
