Rev 24526/2023 odbačaj revizije kao nedozvoljene; stari zpp

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 24526/2023
03.12.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužioca- protivtuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Branislav Popović, advokat iz ..., protiv tuženog-protivtužioca BB iz ..., kao pravnog sledbenika sada pok. VV, čiji je punomoćnik Slavko Nikolić, advokat iz ..., radi utvrđenja i isplate duga po tužbi, odnosno utvrđenja i činidbe po protivtužbi, odlučujući o reviziji tužioca- protivtuženog i dopuni revozije od 03.07.2023. godine, izjavljenim protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž 1888/22 od 27.04.2023. godine, u sednici održanoj 03.12.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJU SE, kao nedozvoljene, revizija tužioca i dopuna revizije od 03.07.2023. godine.

ODBIJA SE zahtev tuženog-protivtužioca za naknadu troškova sastava odgovora na reviziju.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Loznici P 191/14 od 11.04.2022. godine, stavom prvim izreke, utvrđeno je da je tužilac-protivtuženi po osnovu gradnje suvlasnik sa 3/4 idealnog dela na porodično-stambenoj zgradi izgrađenoj na kat. parceli .. KO ..., upisanoj u LN .. KO ..., spratnosti Po + Pr + 1 + Pk, neto površine 316,91 m2, bruto površine 393 m2, označena brojem 1 u Elaboratu geodetskih radova br 9/16 Projektnog biroa Pr Ljiljane Lukić iz ... i pomoćnih objekata na kat. parceli br .. KO ..., označenih brojem 2, 1, 4, 3, 5, u istom elaboratu i pomoćnog objekta – bunara površine 2 m2, koji se nalazi na kat. parceli .. KO ..., označen brojem 2 u Elaboratu, bliže opisani u tom stavu izreke, te na kat. parcelama .. KO ..., njiva 5. klase površine 569 m2 i .. KO ..., njiva 4. klase, površine 925 m2, upisane u LN .. KO ..., što je tuženi- protivtužilac dužan da prizna i trpi da po osnovu ove presude na označenim nepokretnosti tužilac upiše pravo susvojine od 3/4 idealnih delova, dok je zahtev tužioca-protivtuženog preko dosuđenog do traženog udela od 1/1 prava svojine na tim nepokretnostima odbijen kao neosnovan. Stavom drugim izreke, odbijen je tužbeni zahtev tužioca-protivtuženog kojim je tražio da se obaveže tuženi- protivtužilac da mu isplati iznos od 8.538,57 evra u dinarskoj protivvrednosti po najpovoljnijem kursu NBS na dan isplate sa referentnom kamatnom stopom Evropske centralne banke na glavne operacije za refinansiranje uvećane za 8% poena počev od 06.11.2003. godine do isplate u dinarskoj protivvrednosti obračunatoj na način kao za glavni dug. Stavom trećim izreke, utvrđeno je da je tuženi-protivtužilac suvlasnik sa udelom od 1/4 porodičnog stambenog objekta označenog kao objekat broj 1, u Izveštaju o zatečenom stanju sa Elaboratom geodetskih radova Projektnog biroa Pr Ljiljane Lukić, spratnosti Po + Pr + 1 + Pk i zajedničke svojine na zajedničkim prostorijama bliže označenim u tom stavu izreke, koji objekat je izgrađen na kat. parceli .. KO ..., što je tužilac-protivtuženi dužan priznati i trpeti da tuženi- protivtužilac svoje pravo susvojine i zajedničke svojine upiše u javnim knjigama, dok je zahtev tuženog-protivtužioca preko dosuđenog do traženog udela od 1/2 odbijen kao neosnovan. Stavom četvrtim izreke, utvrđeno je da je tuženi- protivtužilac suvlasnik sa udelom od 1/4 stambene jedinice izgrađene u porodično- stambenom objektu na kat. parceli .. KO ..., koji je u Izveštaju o zatečenom stanju sa Elaboratom geodetskih radova projektnog biroa Lukić označena kao objekat broj 1, i to stambene jedinice u severnom delu objekta, koja se sastoji od delova bliže označenih u tom stavu izreke što je tužilac-protivtuženi dužan priznati i trpeti da tuženi-protivtužilac svoje pravo susvojine na navedenoj stambenoj jedinici upiše u javnim knjigama, dok je zahtev tuženog-protivtužioca preko dosuđenog do traženog udela od 1/2 odbijen kao neosnovan. Stavom petim izreke, utvrđeno je da je tuženi-protivtužilac suvasnik sa udelom od 1/4 i korisnik zapadne polovine ostave u podrumu, označene kao prostorija broj 5, ukupne površine 31,72 m2, i severnog dela terase u potkrovlju označene brojem 4, ukupne površine 14,38 m2, što je tužilac- protivtuženi dužan priznati i trpeti da tuženi-protivtužilac svoje pravo svojine upiše u javne knjige i obavezan je tužilac-protivtuženi da iz zapadne polovine ostave broj 5 ukloni metalni ormar, dok je zahtev tuženog-protivtužioca preko dosuđenog do traženog udela od 1/2 odbijen kao neosnovan. Stavom šestim izreke, utvrđeno je da je tuženi-protivtužilac suvlasnik sa udelom od 1/4 na bunaru označenom kao objekat br 2 na kat. parceli .. KO ... u Izveštaju o zatečenom stanju sa Elaboratom geodetskih radova projektnog biroa Lukić i sa istim udelom na objektima izgrađenim na kat. parceli .. KO ..., opisanim u tom stavu izreke i obavezan je tužilac-protivtužni da tuženom-protivtužiocu preda u sudržavinu navedene objekte i omogući mu njihovo nesmetano korišćenje, saglasno njegovom suvlasničkom udelu, dok je zahtev tuženog-protivtužioca preko dosuđenog do traženog udela od 1/2 odbijen kao neosnovan. Stavom sedmim izreke, utvrđeno je da je tuženi- protivtužilac vlasnik sa udelom od 1/4 štale izgrađene na kat. parceli .. KO ..., označene kao objekat broj 3 u Izveštaju o zatečenom stanju sa Elaboratom geodetskih radova Projektnog biroa Lukić, površine 52 m2, što je tužilac-protivtuženi dužan priznati i trpeti da se tuženi-protivtužilac kao suvlasnik iste uknjiži u javnim knjigama i obavezan je tužilac-protivtuženi da istu oslobođenu od lica i stvari preda tuženom-protivtužiocu u državinu, dok je zahtev tuženog-protivtužioca preko dosuđenog do traženog udela od 1/2 odbijen kao neosnovan. Stavom osmim izreke (pogrešno označen kao stav deveti izreke) odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Apelacioni sud u Novom Sadu je, presudom Gž 1888/22 od 27.04.2023. godine, stavom prvim izreke, delimično usvojio žalbe parničnih stranaka i presudu Osnovnog suda u Loznici P 191/14 od 11.04.2022. godine preinačio u usvajajućem delu odluke po tužbenom zahtevu tako što je odbio kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca kojim je tražio da se utvrdi da je suvlasnik preko suvlasničkog udela od 1/2 do suvlasničkog udela od ¾, koji je utvrđen pobijanom odlukom, na porodičnoj stambenoj zgradi izgrađenoj na kat. parceli .. KO ... i pomoćnim objektima izgrađenim na kat. parceli .. KO ... i pomoćnim objektu – bunaru površine 2 m2 izgrađenom na kat. parceli .. KO ..., bliže opisanim u tom stavu izreke i na kat. parcelama br .. i .., obe KO ..., što bi tuženi-protivtužilac bio dužan da prizna i trpi da se tužilac po osnovu presude na napred označenim nepokretnostima uknjiži kao suvlasnik preko suvlasničkog udela od 1/2 dela do suvlasničkog udela od 3/4 dela; u usvajajućem delu odluke o protivtužbenom zahtevu tako što je odbijen kao neosnovan protivtužbeni zahtev kojim je traženo da se utvrdi da je tuženi suvlasnik sa 1/4 dela na zajedničkim prostorijama bliže označenim u tom stavu izreke a koje se nalaze u okviru stambenog objekta izgrađenog na kat. parceli .. KO ... što bi tužilac-protivtuženi bio dužan da prizna i trpi da tuženi-protivtužilac svoje pravo susvojine upiše u javnim knjigama; u odbijajućem delu odluke o protivtužbenom zahtevu tako što je usvojen protivtužbeni zahtev i utvrđeno da tuženi-protivtužilac, pored suvlasničkog udela od 1/4 idealnog dela utvrđenog pobijanom odlukom ima pravo susvojine na još 1/4 dela (ukupno pravo susvojine na 1/2 dela) na porodično-stambenom objektu označenom kao objekat broj 1 na kat. parceli .. KO ..., stambenoj jedinici izgrađenoj u porodično-stambenom objektu na kat. parceli br .. KO ..., u severnom delu objekta, koja se sastoji od prostorija opisanih u tom stavu izreke, zapadnoj polovini ostave u podrumu označene kao prostorija broj 5, ukupne površine 31,72 m2 i severnog dela terase u potkrovlju označene brojem 4, površine 4,38 m2, i bunaru označenom kao objekat broj 2 na kat. parceli .. KO ...i i pomoćnim objektima izgrađenim na kat. parceli .. KO ..., bliže opisanim u tom stavu izreke, što je tužilac-protivtuženi dužan priznati i trpeti da tuženi svoje pravo susvojine na tim objektima uknjiži u javnim knjigama i obavezan je tužilac-protivtuženi da tuženom-protivtužiocu preda u sudržavinu navedene objekte i omogući mu njihovo nesmetano korišćenje saglasno njegovom suvlasničkom udelu, dok je u nepreinačenom delu presuda potvrđena a žalbe u tom delu odbijene kao neosnovane. Stavom drugim izreke, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove žalbenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, u preinačujućem delu, tužilac-protivtuženi je blagovremeno izjavio reviziju i dopunu revizije zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije, sa dopunom, na osnovu člana 401. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 125/04 i 111/09), koji se primenjuje na osnovu člana 506. stav 1. važećeg Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br 72/1 ...10/23), pa je našao da revizija nije dozvoljena.

Kako su tužba i protivtužba podneti pre stupanja na snagu važećeg Zakona o parničnom postupku (koji je stupio na snagu 01.02.2012. godine), na revizijski postupak se primenjuju odredbe ranijeg Zakona o parničnom postupku i to odredba člana 401. stav 2. tačka 5. u vezi sa odredbom člana 394. stav 2. tog zakona. Samo kada je u pitanju cenzus za reviziju, budući da su pobijane odluke donete nakon stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br 55/14), primenjuje se odredba člana 23. stav 3. tog zakona, kojom je propisano da je revizija dozvoljena u svim postupcima u kojima vrednost predmeta spora pobijanog dela prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, a koja nisu pravnosnažno rešena do dana stupanja na snagu tog zakona.

Postupak u ovoj pravnoj stvari vođen je po tužbi podnetoj 11.08.2006. godine i protivtužbi podnetoj 22.09.2006. godine, radi utvrđenja prava svojine, isplate i činidbe, a vrednost pobijanog dela je 1.019.761,41 dinara.

Imajući u vidu sa se u konkretnom slučaju radi o imovinsko-pravnom sporu u kom vrednost predmeta spora u pobijanom delu ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra na dan podnošenja inicijalnih akata, to revizija i dopuna revizije nisu nije dozvoljene. Shodno navedenom, okolnost da je revizija izjavljena protiv preinačujućeg dela pobijane presude bez uticaja je, budući da se primenjuje ZPP („Službeni glasnik RS“ br 125/04 ... 53/13), kada je reč o dozvoljenosti revizije, a tim zakonom nije bila predviđena mogućnost izjavljivanja revizije protiv preinačujuće presude.

Iz izloženih razloga, Vrhovni sud je odluku kao u izreci doneo primenom odredbe člana 404. ZPP („Službeni glasnik RS“ br 125/04, sa izmenama i dopunama).

Predsednik veća - sudija

Gordana Komnenić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković