
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 17548/2024
19.02.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dragane Marinković, predsednika veća, Zorice Bulajić, Irene Vuković, Radoslave Mađarov i Vesne Stanković, članova veća, u pravnoj stvari predlagača AA iz ... i BB iz ..., čiji je punomoćnik Milomir Jovanović, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača „Koridori Srbije“ DOO Beograd, čiji je punomoćnik Dragana Nikolić Jovanović, advokat iz ..., radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o reviziji protivnika predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 353/23 od 29.05.2024. godine, u sednici održanoj 19.02.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji protivnika predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 353/23 od 29.05.2024. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija protivnika predlagača izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 353/23 od 29.05.2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Kraljevu R1 27/21 od 17.11.2022. godine, stavom prvim izreke, utvrđena je novčana naknada za deo eksproprisane katastarske parcele broj .. u površini od 764,62 m2, upisane u LN .. KO Adrani, radi izgradnje dela auto- puta E-761 Pojate – Preljina, deonica Adrani Mrčajevci, u ukupnom iznosu od 340.011,22 dinara. Stavom drugim izreke, obavezan je protivnik predlagača da na ime naknade za nepokretnost bliže opisanu u stavu prvom izreke predlagaču AA isplati iznos od 170.116,78 dinara i predlagaču BB iznos od 169.894,44 dinara, shodno suvlasničkim udelima, sa zakonskom zateznom kamatom od 17.11.2022. godine do isplate. Stavom trećim izreke, protivnik predlagača je obavezan da predlagačima na ime troškova postupka isplati iznos od 119.750,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti rešenja do konačne isplate.
Rešenjem Višeg suda u Kraljevu Gž 353/23 od 29.05.2024. godine, odbijena je, kao neosnovana žalba protivnika predlagača i potvrđeno prvostepeno rešenje.
Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu protivnik predlagača je blagovremeno izjavio reviziju iz svih razloga predviđenih članom 407. ZPP, sa predlogom da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom (član 404. ZPP).
Ceneći ispunjenost uslova za odlučivanje o reviziji protivnika predlagača kao izuzetno dozvoljenoj, u smislu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Službeni glasnik RS“ br. 72/11... 18/20) u vezi sa članom 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku – ZVP, Vrhovni sud nalazi da ne postoje razlozi za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj. Predmet tražene pravne zaštite je naknada predlagačima za eksproprisanu nepokretnost kojoj je planskim dokumentom promenjena namena iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište pre donošenja rešenja o eksproprijaciji. Pobijana odluka nižestepenih sudova zasnovana je na primeni odredbe člana 88. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“ br. 72/09 ... 31/19), tako što je predlagaču naknada određena na osnovu tržišne vrednosti predmetne nepokretnosti, kao građevinskog zemljišta i ne odstupa od pravnog shvatanja o određivanju visine naknade za građevinsko zemljište izraženog u odlukama Vrhovnog suda, po kojima poreska uprava vrši samo procenu tržišne vrednosti nepokretnosti, što predstavlja najniži iznos naknade za eksproprisanu nepokretnost a ne određuje njenu tržišnu cenu. Revizijom se neosnovano ukazuje na drugačije odluke ovog suda i nižestepenih sudova jer postojanje drugačije odluke ne ukazuje nužno i na drugačiji pravni stav, budući da pravilna primena prava u sporovima sa zahtevom kao u konkretnom slučaju zavisi od utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenja prava. Pored toga, bitna povreda odredaba parničnog postupka, na koju revizija ukazuje, nije razlog za posebnu reviziju, čija je dozvoljenost uslovljena ispunjenjem uslova propisanih u članu 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku. Osim toga, navodima revizije osporava se utvrđeno činjenično stanje, što u postupku po reviziji nije dozvoljeno po članu 407. stav 2. Zakona o parničnom postupku. Imajući u vidu navedeno, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.
Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5, u vezi sa članom 420. stav 6. ZPP, koji se primenjuje na osnovu članova 27. stav 2. i 30. stav 2. ZVP, Vrhovni sud je našao da revizija nije dozvoljena.
Na osnovu odredbe člana 27. stav 2. ZVP, u postupku u kom se odlučuje o imovinsko-pravnim stvarima revizija je dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parničnom postupku može izjaviti revizija u imovinsko-pravnim sporovima, ako ovim zakonom ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Odredbom člana 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Predlog radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost podnet je 17.03.2021. godine. Vrednost predmeta spora za predlagača AA je 170.116,78 dinara, a za predlagača BB je 169.894,44 dinara.
Imajući u vidu da je ovo vanparnični postupak u kome se odlučuje o imovinsko – pravnim stvarima, u kom vrednost predmeta postupka, u pobijanom delu, za svakog od predlagača, ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja predloga, Vrhovni sud je našao da revizija nije dozvoljena na osnovu odredbe člana 403. stav 3. ZPP u vezi odredbe člana 30. stav 2. ZVP.
Na osnovu člana 413. u vezi člana 420. stav 6. ZPP i člana 30. stav 2. ZVP, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća – sudija
Dragana Marinković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
