Kzz 556/2025 2.4.1.21.2.3.8; 2.4.1.21.2.3.11

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 556/2025
06.11.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Svetlane Tomić Jokić, predsednika veća, Bojane Paunović, Dijane Janković, Aleksandra Stepanovića i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Nemanjom Simićevićem, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr., zbog krivičnog dela obljuba nad nemoćnim licem u produženom trajanju iz člana 179. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Stevana Damnjanovića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu K.Po3 86/21-Kv.br.5373/24 od 13.12.2024.godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2 Po3 10/25 od 03.02.2025.godine, u sednici veća održanoj dana 06.11.2025.godine, doneo je:

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Stevana Damnjanovića, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Višeg suda u Beogradu K.Po3 86/21-Kv.br.5373/24 od 13.12.2024. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž2 Po3 10/25 od 03.02.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Višeg suda u Beogradu K.Po3 86/21 - Kv.br.5373/24 od 13.12.2024.godine prema okrivljenom AA je produžena mera zabrana napuštanja stana, određena rešenjem Višeg suda u Beogradu K.Po3 br.86/21-Kv.br. 2431/23 od 14.06.2023. godine, kojom je okrivljenom zabranjeno da bez odobrenja suda napusti stan na adresi u ..., opština ..., mesto ..., uz primenu elektronskog nadzora. Rešenjem je još određeno da izuzetno okrivljeni može i bez odobrenja napustiti svoj stan ako je to neophodno radi hitne medicinske intervencije u odnosu na njega ili lice sa kojim živi u stanu, odnosno radi izbegavanja ili sprečavanja ozbiljne opasnosti po život ili zdravlje ljudi, odnosno imovine većeg obima, pri čemu je dužan da o napuštanju stana, razlogu i mestu na kojem se trenutno nalazi, bez odlaganja obavesti poverenika iz organa uprave nadležnog za izvršenje krivičnih sankcija. Mera zabrana napuštanja stana okrivljenom može trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravnosnažnosti presude, odnosno do upućivanja okrivljenog na izdržavanje krivične sankcije koja se sastoji u lišenju slobode, s tim što će sud na svaka tri meseca ispitati da li je trajanje mere opravdano. Okrivljeni je upozoren da se protiv njega može odrediti pritvor, ukoliko prekrši izrečenu meru.

Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu Kž2 Po3 10/25 od 03.02.2025.godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA, advokata Stevana Damnjanovića, izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu K.PoZ br.86/21- Kv.br.5373/24 od 13.12.2024. godine.

Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti je podneo branilac okrivljenog AA, advokat Stevan Damnjanović, zbog povrede zakona iz člana 16., 188., 209. stav 1. i 2., 438. stav 1. tačka 1), 8), 9) i 10) i stav 2. tačka 2) i 439. tačka 1) i 2) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev, ukine pobijana rešenja i okrivljenom AA omogući da se brani sa slobode.

Vrhovni sud je u sednici veća, ispitujući zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u smislu odredbi člana 487. Zakonika o krivičnom postupku, ocenio da je zahtev nedozvoljen i da nema zakonom propisani sadržaj, iz sledećih razloga:

Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP). Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 2. u vezi stava 1. tačka 1) ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5. ZKP), takav zahtev može podneti ako je pravosnažnom odlukom ili u postupku koji je prethodio njenom donošenju, povređena odredba krivičnog postupka i to propisane članom 485.stav 4. ZKP ili ako je na činjenično stanje utvrđeno u pravosnažnoj odluci pogrešno primenjen zakon. Pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti zbog povrede ZKP je ograničeno taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje su učinjene u prvostepenom postupku i u postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom (član 485. stav 4. ZKP) te se zahtev može podneti zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4. ZKP.

Odredbom člana 484. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP). Pri tome, obaveza navođenja razloga za podnošenje zahteva zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP), podrazumeva ne samo formalno označavanje o kojoj povredi zakona se radi, već i ukazivanje na to u čemu se ona sastoji.

Branilac okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je prvostepenim rešenjem povređena odredba člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, odnosno da izreka rešenja uopšte nema razloga, niti su navedeni razlozi o činjenicama koje su predmet dokazivanja, jer se iz obrazloženja rešenja ne može utvrditi iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično delo koje mu je stavljeno na teret, a što predstavlja osnovni uslov da bi mera zabrane napuštanja stana mogla biti određena. Branilac okrivljenog ukazuje i na povredu zakona iz člana 209. stav 1. i 2. ZKP, jer u navedenom rešenju nije navedeno da je tužilac predložio navedenu meru, kao ni da je pre donošenja mere pribavljeno njegovo mišljenje, te ukazuje na povredu člana 16. ZKP, jer je sud propustio da utvrdi činjenice koje idu u korist okrivljenog. Branilac okrivljenog još ističe da prilikom donošenja odluke sud nije uzeo u obzir da se svrha mogla postići i blažim merama kao što je mera zabrane napuštanja boravišta, koja bi imale isti efekat kao i mera zabrane napuštanja stana, čime je ukazao na povredu zakona iz člana 188. ZKP.

Imajući u vidu da iz iznetih navoda proizilazi da se nižestepene presude pobijaju zbog povreda zakona iz člana 16., 188., 209. stav 1. i 2. i 438. stav 2. tačka 2) ZKP, a koje povrede odredaba ZKP ne predstavljaju zakonske razloge zbog kojih je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti okrivljenom i njegovom braniocu, to je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljenog AA, advokata Stevana Damnjanovića u ovom delu ocenio nedozvoljenim.

U ostalom delu zahteva branilac okrivljenog formalno ističe povrede zakona iz člana 438. stav 1. tačka 1), 8), 9) i 10) i 439. tačka 1) i 2) ZKP, koje predstavljaju zakonom dozvoljene razloge za podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti. Međutim, u obrazloženju zahteva branilac ne konkretizuje u čemu se navedene povrede zakona sastoje. Odredba člana 484. ZKP nalaže obavezu navođenja u zahtevu za zaštitu zakonitosti razloga za njegovo podnošenje, a što u slučaju isticanja povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1. ZKP), po nalaženju ovog suda, podrazumeva ne samo formalno opredeljenje o kojoj povredi zakona je reč, već i obrazloženje u čemu se ta povreda konkretno sastoji. S toga je Vrhovni sud našao da zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Stevana Damnjanovića, u ovom delu nema zakonom propisan sadržaj u smislu odredbe člana 484. ZKP.

Iz iznetih razloga Vrhovni sud je, na osnovu odredaba člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP i člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi člana 484. ZKP, odlučio kao u izreci ovoga rešenja.

Zapisničar-savetnik,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                  Predsednik veća-sudija,

Nemanja Simićević, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         Svetlana Tomić Jokić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković