
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1343/2025
18.11.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Bojane Paunović i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Marijom Ribarić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 4. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog advokata Dalibora Mitića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Paraćinu 2K br. 116/24 od 08.04.2025. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 – 389/25 od 05.09.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 18.11.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen, zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Dalibora Mitića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Paraćinu 2K br. 116/24 od 08.04.2025. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 – 389/25 od 05.09.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Osnovnog suda u Paraćinu 2K br. 116/24 od 08.04.2025. godine, okrivljeni AA, oglašen je krivim da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 4. u vezi člana 289. stav 3. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koju će izdržati po pravnosnažnosti presude na taj način što ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija bez primene elektronskog nadzora, a nadzor nad sprovođenjem izrečene kazne zatvora sprovešće organizaciona jedinica Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, pa ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u Zavodu za izvršenje kazne zatvora. Okrivljenom je istom presudom izrečena mera bezbednosti zabrana upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od pet godina, s tim da se vreme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vreme trajanja ove mere i odlučeno je o troškovima krivičnog postupka kao i o imovinsko-pravnom zahtevu,sve na način bliže naveden u izreci prvostepene presude.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1 – 389/25 od 05.09.2025. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u Paraćinu i branioca okrivljenog AA, advokata Dalibora Mitića i presuda Osnovnog suda u Paraćinu 2K – 116/24 od 08.04.2025. godine je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda, zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog, advokat Dalibor Mitić, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud podneti zahtev za zaštitu zakonitosti usvoji, pobijane presude preinači i okrivljenog oslobodi od optužbe ili da pobijane presude ukine i spise predmeta vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
Vrhovni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Vrhovnom javnom tužiocu, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), pa je na sednici veća koju je održao bez obaveštenja Vrhovnog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta sa odlukama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te nakon ocene navoda iznetih u zahtevu našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen.
Branilac okrivljenog u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti navodi da su pobijane presude donete uz povredu zakona iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, jer je izreka prvostepene presude nerazumljiva, a osim toga i uz povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP jer su razlozi presude protivrečni izreci i potpuno nejasni, te postoji znatna protivrečnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržini zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih zapisnika. Osim toga, branilac u podnetom zahtevu navodi da je donošenjem nižestepenih presuda učinjena povreda zakona iz člana 16. ZKP, s obzirom da nižestepeni sudovi nisu vršili ocenu svih izvedenih dokaza, a posebno izjašnjenje veštaka mašinske struke na glavnom pretresu održanom dana 27.01.2025. godine.
Dalje, u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti branilac ukazuje da se nižestepene presude zasnivaju na nezakonitom dokazu i to na pisanom nalazu i mišljenju veštaka mašinske struke koji nije sačinjen u skladu sa pravilima struke, pri čemu se nezakonitost ovog dokaza, po navodima branioca, ogleda u činjenici da je veštak svoj nalaz i mišljenje zasnovao samo na vizuelnom pregledu, iako je bilo potrebno da se vozilo odmah izuzme sa lica mesta i komisijski obavi veštačenje i na osnovu detaljnog pregleda vozila i tragova na licu mesta, iskaza učesnika u postupku sačini sveobuhvatan i stručan nalaz, a kojim navodima branilac suštinski polemiše sa nalazom i mišljenjem veštaka i osporava dokaznu snagu ovog dokaza. Branilac je pored toga naveo da je sud propustio da u izreci osuđujuće presude navede kakav se propust konkretno stavlja na teret okrivljenom, a ovom stoga što je utvrđeno da je okrivljeni upravljao vozilom bezbednom brzinom, da nije bio pod dejstvom alkohola, niti je preduzeo bilo koju naglu radnju, a da mu je činjenica da je na stabilnost vozila i zadržavanje upravljivosti vozila uticao pneumatik koji je usled starosti izgubio svojstva za koje je predviđen, bila nepoznata i nije mogao ni da zna da su pneumatici usled starosti izgubili svoja svojstva, s obzirom da su isti prošli kontrolu prilikom tehničkog pregleda, a kojim navodima branilac suštinski ukazuje da je pobijanim odlukama pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i učinjena povreda zakona iz člana 440. ZKP.
Kako odredbom člana 485. stav 4. ZKP kojim su propisani razlozi zbog kojih okrivljeni, odnosno njegov branilac, shodno pravima koja ima u postupku u smislu člana 71. tačka 5. ZKP, mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti protiv pravnosnažne odluke i postupka koji je prethodio njenom donošenju, nije predviđena mogućnost podnošenja ovog vanrednog pravnog leka zbog povrede zakona iz člana 16. ZKP, člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP, člana 438. stav 2. tačka 2) i člana 440. ZKP, to je Vrhovni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog ocenio kao nedozvoljen.
Iz napred iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar – savetnik Predsednik veća – sudija
Marija Ribarić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
