Rev 16480/2024 3.19.1.26.1.4; 3.19.1.26.1.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 16480/2024
03.07.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Dragane Mirosavljević, Gordane Komnenić, dr Ilije Zindovića i Marije Terzić, članova veća, u parnici tužioca Kompanija „Dunav osiguranje“ a.d.o. Beograd, čiji je punomoćnik Bojan Milosavljević, advokat iz ..., protiv tuženog AA iz ..., čiji je punomoćnik Mirko Rakić, advokat iz ..., radi regresa, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Požarevcu Gž 191/24 (2020) od 22.02.2024. godine, u sednici održanoj 03.07.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Višeg suda u Požarevcu Gž 191/24 (2020) od 22.02.2024. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tuženog izjavljena protiv presude Višeg suda u Požarevcu Gž 191/24 (2020) od 22.02.2024. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Požarevcu, Sudska jedinica u Kučevu P 1058/2023 (2020) od 14.12.2023. godine, stavom prvim izreke, ukinut je u celini platni nalog izdat rešenjem Pl 64/20 od 28.09.2020. godine pa je odbijen tužbeni zahtev kojim je traženo da se obaveže tuženi da tužiocu isplati regres od 85.846,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 15.03.2019. godine do isplate. Stavom drugim izreke, obavezan je tužilac da tuženom na ime troškova parničnog postupka nadoknadi 228.918,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti do isplate.

Presudom Višeg suda u Požarevcu Gž 191/24 (2020) od 22.02.2024. godine, stavom prvim izreke, preinačena je prvostepena presuda u stavu prvom izreke tako što je održan na snazi u celini platni nalog izdat rešenjem Osnovnog suda u Požarevcu Pl 64/20 od 28.09.2020. godine. Stavom drugim izreke, preinačeno je rešenje o troškovima postupka sadržano u stavu drugom izreke prvostepene presude tako što je obavezan tuženi da tužiocu na ime troškova parničnog postupka isplati 245.001,00 dinara.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, s predlogom da se o reviziji odluči kao o izuzetno dozvoljnoj primenom člana 404. ZPP.

Pobijanom presudom drugostepeni sud je održao na snazi izdat platni nalog rešenjem prvostepenog suda Pl. 64/20 od 28.09.2020. godine radi isplate regresnog potraživanja, jer je tuženi upravljajući vozilom osiguranom kod tužioca prouzrokovao saobraćajnu nezgodu, pri čemu je napustio lice mesta. Kritičnom prilikom oštećeno je putničko vozilo trećeg lica, kome je tužilac kao osiguravač vozila štetnika isplatio materijalnu štetu u iznosu koji je predmet regresnog potraživanja prema tuženom.

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. ZPP, s obzirom na to da uzimajući u obzir vrstu spora i sadržinu tražene sudske zaštite, način presuđenja i razloge na kojima je zasnovana odluka drugostepenog suda, u konkretnom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana. Naime, tuženi u reviziji ukazuje na pravno pitanje vezano za utvrđene činjenice konktetnog spora, što nije razlog za odlučivanje o reviziji kao posebnoj. Obrazloženje drugostepene presude u skladu je sa postojećom sudskom praksom u tumačenju i primeni materijalnog prava relevantnog za presuđenje ove pravne stvari, tako da ne postoji potreba za novim tumačenjem prava. U skladu sa iznetim, ne postoji ni potreba ujednačavanja sudske prakse, pa je iz navedenih razloga odlučeno kao u stavu prvom izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP, Vrhovni sud je ocenio da revizija nije dozvoljena ni kao redovna.

Članom 468. stav 1. ZPP, propisano je da se sporovima male vrednosti smatraju sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra po srednjem kursu NBS na dan podnošenja tužbe. Članom 479. stav 6. ZPP, propisano je da protiv odluke drugostepenog suda kojom je odlučeno u sporu male vrednosti revizija nije dozvoljena.

Tužba u ovoj pravnoj stavri podneta je 24.09.2020. godine. Vrednost predmeta spora je 85.846,00 dinara.

Imajući u vidu da se radi o sporu u kome se tužbeni zahtev odnosi na novčano potraživanje koje ne prelazi dinarsku protivvrednost 3.000 evra na dan podnošenja tužbe, pobijana drugostepena odluka doneta je u sporu male vrednosti iz člana 468. stav 1. ZPP, u kome revizija nije dozvoljena, usled čega je, primenom člana 479. stav 6. ZPP, revizija nedozvoljena.

Vrhovni sud je prilikom odlučivanja imao u vidu da je pobijanom odlukom preinačena prvostepena presuda, u kom slučaju bi revizija bila dozvoljena po članu 403. stav 2. tačka 2. ZPP, ali kako specijalno pravilo u sporovima male vrednosti iz člana 467. ZPP, kakav je spor i ove pravne stvari, isključuje primenu opštih pravila, revizija nije dozvoljena.

Iz navedenih razloga, primenom člana 413. ZPP, Vrhovni sud je odlučio kao u drugom stavu izreke.

Predsednik veća – sudija

Dobrila Strajina, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković