
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 803/2026
08.07.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Jasmine Vasović i Slobodana Velisavljevića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog produženog krivičnog dela trgovina uticajem iz člana 366. stav 1. u vezi člana 61. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Vere Milenković, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Jagodini K.br.2/26 od 20.02.2026. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-242/26 od 11.05.2026. godine, u sednici veća održanoj dana 08.07.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE, kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Vere Milenković, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Jagodini K.br.2/26 od 20.02.2026. godine i Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-242/26 od 11.05.2026. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Jagodini K.br.2/26 od 20.02.2026. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja produženog krivičnog dela trgovina uticajem iz člana 366. stav 1. u vezi člana 61. KZ za koje delo mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci, pa je uzeta kao utvrđena kazna zatvora u trajanju od jedne godine i dva meseca za izvršeno krivično delo zloupotreba službenog položaja iz člana 359. stav 3. u vezi stava 1. KZ na koju je osuđen pravnosnažnom presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-325/25 od 08.12.2025. godine i osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i četiri meseca, u koju kaznu mu je uračunato vreme provedeno u pritvoru. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka i od njega je oduzeta imovinska korist.
Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Kž1-242/26 od 11.05.2026. godine odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog i potvrđena presuda Višeg suda u Jagodini K.br.2/26 od 20.02.2026. godine, a kao neblagovremena odbačena žalba javnog tužioca VJT u Jagodini.
Branilac okrivljenog AA - advokat Vera Milenković je podnela zahtev za zaštitu zakonitosti protiv navedenih pravnosnažnih presuda zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev i preinači pobijane presude u odnosu na produženo krivično delo trgovina uticajem iz člana 366. stav 1. u vezi člana 61. KZ i odloži izvršenje pravnosnažne presude Višeg suda u Jagodini K.br.2/26 od 20.02.2026. godine.
Vrhovni sud je u sednici veća, ispitujući zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u smislu odredbi člana 487. Zakonika o krivičnom postupku, našao:
Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP). Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1) ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5) ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje su učinjene u prvostepenom postupku i u postupku pred apelacionim odnosno drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4. ZKP.
Odredbom člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP propisano je da će Vrhovni kasacioni sud u sednici veća rešenjem odbaciti zahtev za zaštitu zakonitosti, ako je nedozvoljen (član 482. stav 2, član 483. i član 485. stav 4. ZKP).
Branilac okrivljenog kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti ističe bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP, zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom. Međutim, navedenu povredu zakona obrazlaže tako što osporava i polemiše sa činjeničnim utvrđenjima i ocenom dokaza datom od strane nižestepenih sudova, davanjem sopstvene ocene izvedenih dokaza koja je potpuno drugačija od one date u pobijanim presudama. Ovo stoga što u zahtevu navodi da je za postojanje produženog krivičnog dela trgovina uticajem iz člana 366. stav 1. u vezi člana 61. KZ trebalo da se ponovo ispita svedok BB i tek tada utvrdi da li se radi o produženom krivičnom delu.
Kako, dakle, branilac okrivljenog u podnetom zahtevu, kao razlog pobijanja pravnosnažnih presuda, samo formalno označava povredu zakona zbog koje je podnošenje zahteva dozvoljeno okrivljenom, dok suštinski ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešnu ocenu dokaza datu od strane nižestepenih sudova, a što ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je, u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP, dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog ocenio nedozvoljenim.
Iz iznetih razloga Vrhovni sud je, na osnovu odredaba člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Vere Milenković odbacio.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Vesna Zarić, s.r. Milena Rašić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
