
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 1005/2026
26.02.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Dragane Boljević i Jasmine Simović, članova veća, u parnici tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Aleksandar Janjić advokat iz ..., protiv tužene Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović“ iz Niša, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Nišu Gž2 88/2025 od 26.11.2025. godine, u sednici održanoj 26.02.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužilje izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Nišu Gž2 88/2025 od 26.11.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Višeg suda u Nišu Gž2 88/2025 od 26.11.2025. godine odbijena je kao neosnovana žalba tužilje i potvrđeno rešenje Osnovnog suda u Nišu P2 1258/2025 od 10.11.2025. godine kojim se taj sud oglasio se apsolutno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i odbacio tužbu tužilje sa predlogom za određivanje privremene mere, podnetu 05.11.2025. godine.
Protiv pravnosnažnog rešenja donetog u drugom stepenu tužilja je izjavila blagovremenu i dozvoljenu reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. Zakona o parničnom postupku učinjenih pred drugostepenim sudom i člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, kao i zbog pogrešne primene materijalnog prava.
Odlučujući o osnovanosti revizije, u smislu člana 408. i 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužilje nije osnovana.
U sprovedenom postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, na koju neosnovano ukazuje revident. Neosnovan je i revizijski navod da je drugostepena presuda zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. Zakona o parničnom postupku, jer je drugostepeni sud ispitao ožalbeno rešenje u granicama razloga navedenih u žalbi, kao i po službenoj dužnosti, u smislu člana 386. Zakona o parničnom postupku.
Prema utvrđenim činjenicama, tužilja je kao majka maloletnog BB, na osnovu člana 263. Porodičnog zakona, protiv tužene škole podnela tužbu radi zaštite prava deteta na obrazovanje, sa predlogom za određivanje privremene mere. Prema navodima tužbe, maloletni BB redovno je pohađao ... razred Elektrotehničke škole „Mija Stanimirović“ u Nišu, kada je saznao da otac planira da ga, bez njegove saglasnosti, ispiše iz škole koju je pohađao i upiše u neku od srednjih škola u ... . S tim u vezi, maloletni BB se pisanim putem obratio tuženoj sa molbom da ga ne ispisuju iz škole jer u njoj želi da nastavi školovanje. U međuvremenu, direktor tužene ga je obavestio da je na inicijativu oca ispisan iz škole i da u toj školi ne može da nastavi školovanje, na koji način je, po navodima tužbe, maloletni BB sprečen i onemogućen da ostvaruje svoje pravo na obrazovanje.
Tužbom radi zaštite prava deteta na obrazovanje sa predlogom za određivanje privremene mere traženo je da se tuženoj školi naloži da izvrši upis maloletnog BB i omogući mu ostvarivanje prava na obrazovanje u skladu sa zakonom, kao i da se tužena ubuduće uzdrži od radnji kojima se povređuje pravo na obrazovanje maloletnog BB.
Polazeći od napred navedenog, pravilno su nižestepeni sudovi zbog sudske nenadležnosti odbacili tužbu tužilje sa predlogom za određivanje privremene mere, uz ocenu da ispis iz škole i ponovni upis u školu predstavljaju upravnu stvar o kojoj se rešava u upravnom postupku, odnosno da je za pružanje pravne zaštite u vezi sa upisom i ispisom iz škole u smislu člana 1. u vezi člana 16. stav 2. ZPP, posebnim zakonom predviđena druga vrsta postupka.
Prema članu 1. Zakona o parničnom postupku, ovim zakonom uređuju se pravila postupka za pružanje sudske pravne zaštite po kojima se postupa i odlučuje u parnicama za rešavanje sporova nastalih povodom povrede prava ličnosti i sporova iz porodičnih, radnih, privrednih, imovinskopravnih i drugih građanskopravnih odnosa, osim sporova za koje je posebnim zakonom propisana druga vrsta postupka.
Članom 16. stav 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da sud u toku celog postupka po službenoj dužnosti pazi da li rešavanje spora spada u sudsku nadležnost, dok je stavom 2. istog zakona propisano da će sud da se oglasi nenadležnim, ukine sprovedene radnje u postupku i odbaci tužbu, ako u toku postupka utvrdi da za rešavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi organ.
Članom 1. Porodičnog zakona, propisano je da se ovim zakonom uređuju: brak i odnosi u braku, odnosi u vanbračnoj zajednici, odnosi deteta i roditelja, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo, izdržavanje, imovinski odnosi u porodici, zaštita od nasilja u porodici, postupci u vezi sa porodičnim odnosima i lično ime.
Prema članu 263. tog zakona, tužbu za zaštitu prava deteta mogu podneti: dete, roditelji deteta, javni tužilac i organ starateljstva (stav 1.), tužba za zaštitu prava deteta može se podneti u pogledu svih prava koja su detetu priznata ovim zakonom a nisu zaštićena nekim drugim postupkom (stav 2.), pravo i dužnost da obaveste javnog tužioca ili organ starateljstva o razlozima za zaštitu prava deteta imaju sve dečje, zdravstvene i obrazovne ustanove ili ustanove socijalne zaštite, pravosudni i drugi državni organi, udruženja i građani.
Odredbom člana 43. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju regulisano je ispisivanje iz škole i ponovno upisivanje u školu, tako što je propisano da redovan učenik, njegov roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik može da podnese pismeni zahtev za izdavanje ispisnice, u toku školske godine (stav 1.). Učenik iz stava 1. ovog člana može da se upiše u drugu školu u roku od sedam dana od dana uručenja ispisnice (stav 2.). Učenik iz stava 1. ovog člana, koji se ne upiše u školu u propisanom roku, ima pravo da naredne školske godine izvrši ponovni upis u istu školu i u isti razred, osim učenika srednje škole osnovane za potrebe unutrašnjih poslova (stav 3.). Ukoliko u toku trajanja vaspitno-disciplinskog postupka učenik srednje škole, roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik podnese zahtev da se učenik ispiše iz škole, škola će doneti rešenje kojim se izdavanje ispisnice odlaže do okončanja vaspitno-disciplinskog postupka, u skladu sa Zakonom (stav 4.). Na rešenje iz stava 4. ovog člana učenik, njegov roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik, nema pravo žalbe ali ima pravo na sudsku zaštitu u upravnom sporu (stav 5.). Rešenje iz stava 4. ovog člana škola donosi u roku od dva radna dana od dana podnošenja zahteva (stav 6.).
Imajući u vidu citirane odredbe zakona i šta se tužbom traži, pravilan je zaključak nižestepenih sudova da rešavanje ove vrste spora, prema istaknutom tužbenom zahtevu, ne spada u sudsku nadležnost, jer ispis iz škole i ponovni upis u školu predstavljaju upravnu stvar o kojoj škola kao javna ustanova u vršenju javnih ovlašćenja odlučuje u upravnom postupku. Stoga se u sudskom postupku ne može tražiti da se naloži školi da ponovo izvrši upis maloletnog deteta, jer ovakav zahtev ne spada u sudsku nadležnost, već se radi o sporu za koji je posebnim zakonom propisana druga vrsta postupka. Osim toga, iako tužilja podnosi tužbu za zaštitu prava na obrazovanje deteta s pozivom na član 263. Porodičnog zakona, u konkretnom slučaju se ne radi o sporu u vezi sa porodičnim odnosima, u smislu člana 1. i 201. Porodičnog zakona, jer predmetna tužba nije podneta protiv oca deteta, već protiv škole, zbog čega se suprotno navodima revizije na konkretni slučaj ne primenjuje Porodični zakon.
Kako ni po oceni revizijskog suda rešavanje ove vrste spora nije u sudskoj jurisdikciji, već se radi o sporu za koji je, u smislu člana 1. u vezi člana 16. stav 2. ZPP, posebnim zakonom propisana druga vrsta postupka, to je na osnovu člana 414. stav 1. u vezi člana 420. stav 6. ZPP odlučeno kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Branislav Bosiljković,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
