
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 546/2019
11.06.2019. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Zorana Tatalovića, predsednika veća, Radmile Dragičević-Dičić, Maje Kovačević-Tomić, Sonje Pavlović i Veska Krstajića, članova veća, sa savetnikom Jelenom Petković-Milojković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Milutina Grbića, zbog produženog krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ i dr, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Milana Latinovića, Zorana Paića i Milice Karanović, podnetim protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Novom Sadu K 143/17 od 18.06.2018. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1170/18 od 22.01.2019. godine, u sednici veća održanoj dana 11.06.2019. godine, jednoglasno je, doneo
P R E S U D U
I ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Milana Latinovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Novom Sadu K 143/17 od 18.06.2018. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1170/18 od 22.01.2019. godine.
II ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Zorana Paića i Milice Karanović, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Novom Sadu K 143/17 od 18.06.2018. godine i Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1170/18 od 22.01.2019. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Novom Sadu K 143/17 od 18.06.2018. godine, okrivljeni Milutin Grbić oglašen je krivim zbog produženog krivičnog dela nedozvoljene polne radnje iz člana 182. stav 1. u vezi člana 181. stav 2. u vezi člana 61. KZ i zbog produženog krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ, pa je, nakon što su mu prethodno utvrđene pojedinačne kazne zatvora za krivična dela u pitanju i to: za produženo krivično delo nedozvoljene polne radnje iz člana 182. stav 1. u vezi člana 181. stav 2. u vezi člana 61. KZ u trajanju od tri godine, a za produženo krivično delo silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ u trajanju od 12 godina, osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina, u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 02.02.2017. do 19.06.2017. godine kada mu je pritvor ukinut i određena mera zabrane napuštanja stana uz primenu elektronskog nadzora i uz zabranu korišćenja telefona i interneta, te vreme provedeno na navedenoj meri od 19.06.2017. do 19.06.2018. godine. Tom presudom na osnovu odredbe člana 264. stav 1. ZKP okrivljeni Milutin Grbić obavezan je da u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti presude sudu plati troškove krivičnog postupka u ukupnom iznosu od 128.631,66 dinara, kao i da oštećenoj AA plati troškove zastupanja maloletne oštećene putem punomoćnika advokata Jovane Pejić u iznosu od 240.000,00 dinara.
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Kž1 1170/18 od 22.01.2019. godine, delimičnim usvajanjem žalbe branilaca okrivljenog Milutina Grbića i okrivljenog lično, ukinuta je presuda Višeg suda u Novom Sadu K 143/17 od 18.06.2018. godine u delu koji se odnosi na produženo krivično delo nedozvoljene polne radnje iz člana 182. stav 1. u vezi člana 181. stav 2. u vezi člana 61. KZ i u tom delu je predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje, i preinačena je presuda Višeg suda u Novom Sadu u pogledu odluke o krivičnoj sankciji, tako što je Apelacioni sud u Novom Sadu okrivljenog Milutina Grbića, zbog produženog krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ za koje je prvostepenom presudom oglašen krivim osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina, u koju mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 02.02.2017. do 19.06.2017. godine, kao i vreme trajanja mere zabrane napuštanja stana uz primenu elektronskog nadzora i uz zabranu korišćenja telefona i interneta u periodu od 19.06.2017. do 19.06.2018. godine. Žalbe branilaca okrivljenog Milutina Grbića i okrivljenog lično u preostalom delu, kao i žalba Višeg javnog tužioca u Novom Sadu, odbijene su kao neosnovane i presuda Višeg suda u Novom Sadu K 143/17 od 18.06.2018. godine u neukinutom i nepreinačenom delu je potvrđena.
Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahteve za zaštitu zakonitosti podneli su:
- branilac okrivljenog Milutina Grbića, advokat Milan Latinović, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) i stav 2. ZKP u vezi člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP i zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane presude ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje;
- branioci okrivljenog Milutina Grbića, advokati Zoran Paić i Milica Karanović, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP u vezi člana 16. stav 2, 4. i 5. ZKP i zbog povrede odredbe člana 124. ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud pobijane presude ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostepenom sudu pred potpuno izmenjenim većem.
Nakon što je primerak zahteva za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog u smislu odredbi člana 488. stav 1. ZKP dostavio Republičkom javnom tužiocu, Vrhovni kasacioni sud je u smislu odredbe člana 490. ZKP održao sednicu veća, o kojoj, shodno odredbi člana 488. stav 2. ZKP nije obaveštavao Republičkog javnog tužioca i branioce okrivljenog, jer veće nije našlo da bi njihovo prisustvo bilo od značaja za donošenje odluke.
Na sednici veća Vrhovni kasacioni sud je razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je po oceni navoda u zahtevu, našao:
- da je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Milana Latinovića neosnovan, a da je zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Zorana Paića i Milice Karanović, nedozvoljen.
Branilac okrivljenog Milutina Grbića pravnosnažne presude pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP navodima da se pravnosnažna presuda zasniva na dokazima na kojima se shodno odredbama ZKP presuda ne može zasnivati i to:
-na iskazu svedoka BB datom na glavnom pretresu dana 22.05.2018. godine bez date pouke iz člana 94. stav 1. tačka 2) ZKP, što je sud bio dužan da učini, isticanjem da se ovaj svedok nalazi u drugom stepenu tazbinskog srodstva sa okrivljenim;
-na reprodukciji video zapisa iskaza oštećene AA od 22.05.2017. godine koja je izvedena na glavnom pretresu održanom dana 18.06.2018. godine, te njenog iskaza koji je dala na zapisniku pred Višim javnim tužiocem u Novom Sadu dana 22.05.2017. godine jer se ista prethodno nije izjasnila u pogledu toga da li želi da svedoči obzirom da je ista oslobođena od dužnosti svedočenja u smislu odredbe člana 94. stav 1. ZKP, a da prethodno oštećena nije bila poučena o svom pravu iz navedenog člana;
-na fotokopiji fejsbuk profila oštećene AA i BB, ukazivanjem da fotokopije ne mogu predstavljati bilo kakav dokaz, niti se sadržina same prepiske putem profila na fejsbuk stranici može utvrđivati na način kako je to učinio prvostepeni sud – vršenjem uvida u fotokopije sadržine istih, već jedino određivanjem veštačenja;
-na sadržini komunikacije SMS porukama između oštećene AA i svedoka BB obzirom da se u obrazloženju prvostepene pravnosnažne presude uopšte ne navodi da je komunikacija SMS porukama izvedena kao dokaz, dok je sud u daljem toku obrazloženja presude i to na strani 16, pasus drugi, upravo izneo zaključak u pogledu same sadržine navedenih poruka, na kom dokazu je presudu i zasnovao.
Iznete navode zahteva Vrhovni kasacioni sud ocenjuje neosnovanim.
Odredbom člana 112. ZKP kojom je određeno značenje izraza u ovom zakoniku, pa je tako u stavu 28. propisano je da se članom porodice smatraju: supružnici, njihova deca, preci supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbračni partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. Članovima porodice smatraju se i braća i sestre, njihovi supružnici i deca, bivši supružnici i njihova deca i roditelji bivših supružnika, ako žive u zajedničkom domaćinstvu, kao i lica koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.
Odredbom člana 94. stav 1. tačka 1) ZKP propisano je da je od dužnosti svedočenja oslobođeno lice sa kojim okrivljeni živi u braku, vanbračnoj ili drugoj trajnoj zajednici života, dok je stavom dva navedenog člana propisano da je dužnosti svedočenja oslobođen srodnik okrivljenog po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do trećeg stepena zaključno, kao i srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno.
Shodno citiranim zakonskim odredbama, a imajući u vidu da svedok BB i oštećena AA koja je usvojena ćerka okrivljenog Milutina Grbića nisu zaključili brak, već da žive u vanbračnoj zajednici, to se, po oceni Vrhovnog kasacionog suda tazbinsko srodstvo zasniva u momentu zaključenja braka, što konkretno nije slučaj.
Stoga se, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, a suprotno navodima iz zahteva branioca okrivljenog, advokata Milana Latinovića ne može smatrati da se svedok BB i okrivljeni Milutin Grbić nalaze u tazbinskom srodstvu, zbog čega sud i nije bio dužan da ovog svedoka pre saslušanja upozori da je oslobođen od dužnosti svedočenja u smislu člana 94. stav 1. tačka 2) ZKP.
Takođe, po oceni Vrhovnog kasacionog suda reprodukcija video zapisa saslušanja oštećene AA, te čitanje njenog iskaza koji je dala pred Višim javnim tužiocem u Novom Sadu dana 22.05.2017. godine, koji dokazi su izvedeni na glavnom pretresu održanom dana 18.06.2018. godine ne predstavljaju nezakonite dokaze, obzirom da su isti izvedeni u sklopu ispitivanja oštećene AA na glavnom pretresu koji je održan dana 18.06.2018. godine, tj. kao uvod u davanje iskaza oštećene na tom pretresu na kome se ista izričito izjasnila, nakon što je upozorena da nije dužna da svedoči, da ne želi da se koristi svojim pravom i da želi da svedoči iz koje izjave jasno proizilazi da se oštećena saglasila i sa izvođenjem reprodukcije video zapisa njenog iskaza te čitanja njenog iskaza datim pred Višim javnim tužiocem u Novom Sadu.
Pored toga, Vrhovni kasacioni sud neosnovanim ocenjuje navode iz zahteva branioca okrivljenog da se na fotokopijama fejsbuk profila oštećene AA i svedoka BB presuda ne može zasnivati ukazivanjem da fotokopije ne mogu predstavljati bilo kakav dokaz, niti da se sadržina same prepiske putem profila na fejsbuk stranci može utvrđivati na način kako to čini prvostepeni sud - vršenjem uvida u fotokopije sadržine istih, već jedino određivanjem veštačenja, obzirom da, po oceni ovoga suda nije potrebno određivanje veštačenja kako bi se utvrdila sadržina prepiske putem profila na fejsbuk stranici koja predstavlja javni medij, a sadržina ove prepiske može se pročitati i u fotokopiji, shodno odredbi člana 405. stav 4. ZKP, gde je predviđena mogućnost upoznavanja sa dokazima i preko fotokopije.
Osim toga, okolnost na kojoj branilac insistira a naime, da u obrazloženju pravnosnažne prvostepene presude sud nije naveo da je kao dokaz izvršio uvid u sadržinu komunikacije između oštećene AA i BB putem SMS poruka, a da je ovaj dokaz cenio i na istome zasnovao presudu, bez uticaja je na pravilnost i zakonitost ovog dokaza, obzirom da je na glavnom pretresu održanom dana 18.06.2018. godine sud izvršio uvid u prepisku putem poruka između oštećene i BB zbog čega se na ovom dokazu – sadržini komunikacije između oštećene AA i BB putem SMS poruka, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, presuda može zasnivati.
S obzirom na izneto, Vrhovni kasacioni sud neosnovanim ocenjuje navode iz zahteva branioca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Milana Latinovića da su pobijane pravnosnažne presude donete uz bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP.
Branilac okrivljenog, advokat Milan Latinović pravnosnažne presude pobija i zbog povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, navodima da u izreci pravnosnažne presude nedostaje zakonsko obeležje krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. KZ i to oblik krivice u odnosu na težu posledicu, a naime da je delo izvršeno prema maloletniku.
Iznete navode zahteva Vrhovni kasacioni sud ocenjuje neosnovanim.
Odredbom člana 178. stav 1. KZ propisano je da će se zatvorom od tri do 12 godina kazniti onaj ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjednačen čin upotrebom sile ili pretnjom da će neposredno napasti na život ili telo tog ili njemu bliskog lica.
Odredbom člana 178. stav 3. KZ propisano je da će se učinilac kazniti zatvorom od pet do 15 godina ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda lica prema kojem je delo izvršeno ili ako je delo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način ili prema maloletniku ili je delo imalo za posledicu trudnoću.
Sledstveno iznetom, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, okolnost da je krivično delo u pitanju izvršeno prema maloletniku predstavlja kvalifikatornu okolnost osnovnog oblika krivičnog dela iz člana 178. stav 3. KZ.
Za kvalifikovani oblik krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. KZ učinjenog prema maloletniku, potrebno je da sud utvrdi i subjektivne elemente kvalifikovanog oblika krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. KZ, što je i učinio na taj način što je u izreci pravnosnažne presude naveo da je okrivljeni očuh oštećene i da je bio svestan svoga dela i hteo njegovo izvršenje, iz čega proizilazi da je sa direktnim umišljajem postupao kako u odnosu na osnovni tako i u odnosu na kvalifikovani oblik krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. KZ.
Kako je oblik krivice sa kojim je okrivljeni postupao kako u odnosu na osnovni, tako i u odnosu na kvalifikovani oblik predmetnog krivičnog dela istovetan, to, nije nužno da sud posebno opisuje oblik krivice sa kojim je okrivljeni postupao i u odnosu na osnovni i u odnosu na kvalifikovani oblik krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. KZ.
Kako iz izreke pravnosnažne presude proizilaze sva zakonska obeležja krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ, to Vrhovni kasacioni sud neosnovanim ocenjuje navode iz zahteva branioca okrivljenog advokata Milana Latinovića da su pobijane pravnosnažne presude donete uz povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP na štetu okrivljenog.
Sa iznetih razloga Vrhovni kasacioni sud je zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Milana Latinovića odbio kao neosnovan.
Branioci okrivljenog Milutina Grbića, advokati Zoran Paić i Milica Karanović u podnetom zahtevu ne navode ni jedan dozvoljen razlog u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP zbog kojih okrivljeni, preko branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, dok su u obrazloženju istoga naveli da sud nije izvršio nepristrasnu ocenu svih dokaza niti je sa jednakom pažnjom utvrdio sve činjenice, da veštačenje oštećene korišćeno u toku postupka nije dokaz na osnovu kojeg se sa sigurnošću može utvrditi odlučna činjenica, pogotovo ukoliko su veštaci naveli da kod oštećene nema jasnih znakova traume da odbrana okrivljenog nije potkrepljena ni jednim dokazom, te da je sud na pogrešan način cenio iskaz VV iz prethodnog postupka i sa glavnog pretresa, što je sve dovelo do pogrešnog zaključivanja suda da je okrivljeni izvršio krivično delo u pitanju na način predstavljen izrekom pravnosnažne presude.
Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, izloženim navodima zahteva branilaca okrivljenog, advokata Zorana Paića i Milice Karanović osporava se činjenično stanje utvrđeno prvostepenom, a potvrđeno drugostepenom presudom u pogledu učešća ovog okrivljenog u izvršenju krivičnog dela silovanje iz člana 178. stav 3. u vezi stava 1. u vezi člana 61. KZ.
Kako povreda odredbe člana 16. st. 2, 4. i 5. ZKP i iz člana 124. ZKP, kao ni pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje ne predstavljaju dozvoljene razloge koji su taksativno nabrojani u članu 485. stav 4. ZKP, zbog kojih okrivljeni, preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, to je Vrhovni kasacioni sud zahtev za zaštitu zakonitosti branilaca okrivljenog Milutina Grbića, advokata Zorana Paića i Milice Karanović, odbacio kao nedozvoljen.
Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu odredbe člana 491. stav 1. u vezi člana 487. stav 1. tačka 2) u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci pod I i II ove presude.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća sudija
Jelena Petković-Milojković,s.r. Zoran Tatalović,s.r.
Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić

.jpg)
