Kzz 620/2020 nezakonit dokaz

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 620/2020
15.07.2020. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Veska Krstajića, Biljane Sinanović, Milunke Cvetković i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Vesnom Zarić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr., zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga u saizvršilaštvu iz člana 246. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Miloša Mršovića i branioca okrivljene BB – advokata Marka Njegomira, podnetim protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1161/19 od 10.03.2020. godine, u sednici veća održanoj dana 15.07.2020. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

USVAJAJU SE kao osnovani zahtevi za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Miloša Mršovića i branioca okrivljene BB – advokata Marka Njegomira, pa se UKIDAJU pravnosnažne presude Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1161/19 od 10.03.2020. godine i predmet vraća Višem sudu u Beogradu na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine okrivljeni AA i okrivljena BB oglašeni su krivim da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga u saizvršilaštvu iz člana 246. stav 1. u vezi člana 33. KZ, a okrivljeni AA i krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 1. KZ, pa je okrivljena BB osuđena na kaznu zatvora u trajanju od tri godine, a okrivljenom AA prethodno utvrđena za krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga u saizvršilaštvu iz člana 246. stav 1. u vezi člana 33. KZ kazna zatvora u trajanju od tri godine i tri meseca, a za krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 1. KZ kazna zatvora u trajanju od jedne godine i novčana kazna u iznosu od 100.000,00 dinara, pa je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara, u koju kaznu mu je uračunato vreme koje je okrivljeni proveo u pritvoru i vreme provedeno pod merom zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor.

Istom presudom na osnovu člana 87. KZ u vezi člana 246. stav 7. i člana 348. stav 6. KZ izrečena je mera bezbednosti oduzimanja predmeta prema okrivljenom AA i okrivljenoj BB. Prema okrivljenima na osnovu člana 91. i člana 92. KZ izrečena je mera oduzimanja imovinske koristi.

U stavu drugom izreke presude okrivljena BB na osnovu člana 423. tačka 2) ZKP oslobođena je od optužbe da je izvršila krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 1. KZ.

Okrivljeni su saglasno članu 261.,262. i 264. ZKP obavezani da solidarno naknade troškove postupka o čijoj visini će sud odlučiti naknadno posebnim rešenjem.

Presudom Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1161/19 od 10.03.2020. godine, usvajanjem žalbe branioca okrivljenog AA, advokata Miloša Mršovića, i po službenoj dužnosti u odnosu na okrivljenu BB, preinačena je presuda Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine, tako što je prema okrivljenima na osnovu odredbe člana 422. tačka 3) ZKP odbijena optužba da su izvršili krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija iz člana 348. stav 1. KZ i određeno da troškovi postupka u navedenom delu padaju na teret budžetskih sredstava suda.

U stavu dva iste presude uvažavanjem žalbe branioca okrivljenog AA preinačena je presuda Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine u pogledu odluke o kazni i okrivljeni je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri godine u koju kaznu mu je uračunato vreme koje je okrivljeni proveo u pritvoru i vreme provedeno pod merom zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor, dok su žalbe branilaca okrivljenih, kao i žalba javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u preostalom delu odbijene kao neosnovane, a presuda Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine u nepreinačenom delu, potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahteve za zaštitu zakonitosti su podneli:

- branilac okrivljenog AA – advokat Miloš Mršović zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP-a, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i ukine u celini ili delimično pravnosnažne presude i predmet vrati na ponovno odlučivanje,

- branilac okrivljene BB – advokat Marko Njegomir zbog zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP-a, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i pravnosnažne presude ili ukine ili preinači i okrivljenu oslobodi od optužbe.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, te je u sednici veća koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, pa je, po oceni navoda iznetih u zahtevu, uz primenu člana 604. ZKP („Službeni glasnik RS“ br.72/11 od 28.09.2011. godine koji se primenjuje od 01.10.2013. godine) kojim je propisano da će se zakonitost radnji preduzetih pre početka primene ovog zakonika ocenjivati po odredbama Zakonika o krivičnom postupku („Službeni list SRJ“ br.70/01 i 68/02 i „Službeni glasnik RS“ br.58/04, 85/05 – dr.zakon, 115/05, 49/07, 122/08, 20/09 – dr.zakon, 72/09 i 76/10) našao:

Branilac okrivljenog AA u podnetom zahtevu ukazuje da je pravnosnažnim presudama Višeg suda u Beogradu K. 368/16 od 29.07.2019. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1161/19 od 10.03.2020. godine na štetu okrivljenog učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP. Ovo sa razloga što se pobijane presude zasnivaju na dokazima na kojima se po odredbama ZKP ne mogu zasnivati, i to na zapisniku o pretresanju stana okrivljenog AA od 20.08.2013. godine u Ulici ..., zapisniku o pretresanju garaže broj ... u Ulici ..., zapisniku o pretresanju lica od 20.08.2013. godine i potvrdi o privremeno oduzetim predmetima od okrivljenog od 21.08.2013. godine.

U odnosu na zapisnik o pretresanju stana okrivljenog AA od 20.08.2013. godine u Ulici ... branilac u zahtevu navodi da je nezakonit jer je sproveden na osnovu naredbe dežurnog istražnog sudije u prisustvu samo jednog svedoka, kako je to i sud utvrdio, iako je potpisan od strane dva svedoka, a što je suprotno odredbi člana 79. stav 3. ZKP-a. U vezi s tim u zahtevu se navodi da je nepravilan pravni zaključak suda iznet u pravnosnažnim presudama da je pretres izvršen po odredbi člana 81. stav 4. ZKP-a, jer je postojala sumnja da okrivljeni poseduje oružje za napad, odnosno postojala je sumnja da će sakriti, odbaciti ili uništiti predmete koje od njega treba oduzeti, budući da okrivljeni nije prisustvovao pretresu već je pretresu prisustvovala držalac stana, BB.

U odnosu na pretres garaže broj ... u ..., u zahtevu se navodi da u zapisniku o pretresu nije označeno po kom zakonskom osnovu se vrši pretres (po naredbi suda ili bez naredbe), kao i da je pretres izvršen samo u prisustvu jednog svedoka koji je zapisnik i potpisao, te u prisustvu okrivljenog AA koji je u tom trenutku već bio lišen slobode.

Što se tiče zapisnika o pretresanju lica - okrivljenog AA od 20.08.2013. godine, u istom nije navedeno po kom zakonskom osnovu se pretres vrši, no bez sumnje je izvršen bez naredbe suda, po osnovu člana 81. stav 4. ZKP-a iako za to nisu postojali uslovi.

U odnosu na potvrdu o privremeno oduzetim predmetima od okrivljenog AA, u zahtevu se navodi da je zbog nezakonitih pretresa u kojima su oduzeti predmeti navedeni u potvrdi, nezakonita i sama potvrda. Pored toga u zahtevu se ističe da je okrivljeni AA prilikom lišenja slobode brutalno pretučen, kojom prilikom su mu nanete teške telesne povrede i to prelom osmog rebra i grudne kosti, nakon čega je nad njim vršen pretres te je odvezen i na pretres garaže, a u takvom stanju je potpisao i potvrdu o privremeno oduzetim predmetim. Iako je okrivljeni istražnom sudiji rekao da je zlostavljan od strane policije te je odmah po saslušanju upućen u bolnicu na lečenje, za šta je sudu priložena medicinska dokumentacija, te iako je protiv NN policajca podneta krivična prijava (koja je od strane nadležnog tužioca odbačena) sud se nije bavio uticajem navedenih teških telesnih povreda okrivljenog na zakonitost zapisnika i potvrde koju je nakon povređivanja potpisao, a u kontekstu da li su ti potpisi iznuđeni.

Branilac okrivljene BB – advokat Marko Njegomir u zahtevu ističe bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1) ZKP-a, navodeći da se pobijane presude zasnivaju na dokazima na kojima se po odredbama ZKP ne mogu zasnivati, ukazujući da zapisnik o pretresanju stana okrivljenog AA od 20.08.2013. godine u Ulici ..., sadrži formalni nedostatak jer nije potpisan od strane ovlašćenog službenog lica koje je obavljalo službenu radnju pretresanja, dok zapisnik o pretresanju garaže broj ... u Ulici ..., takođe sadrži formalni nedostatak jer nije potpisan od strane dva punoletna građanina kao svedoka, zbog čega se isti ne mogu koristi kao dokaz u krivičnom postuku i na njima se ne može zasnivati osuđujuća presuda.

Izneti navodi branilaca okrivljenih u zahtevima za zaštitu zakonitosti su po oceni Vrhovnog kasacionog suda osnovani.

Ovo stoga što, iz zapisnika o pretresu stana i drugih prostorija u Ulici ... proizilazi da je pretres izvršen dana 20.08.2013. godine u periodu od 21.00 do 22.45 časova, na osnovu naredbe istražnog sudije Višeg suda u Beogradu Kri.pov. 803/13 od 20.08.2013. godine, za stan broj ... na sedmom spratu, koji koristi AA, da su zapisnik potpisala dva svedoka i to VV i GG, iako je kako je to pravnosnažnim presudama utvrđeno (strana 23. prvostepene presude, strana 7. drugostepene presude) pretresu prisustvovao samo svedok VV. Pretres je izvršen bez prisustva okrivljenog AA na koga glasi naredba za pretres a u prisustvu okrivljene BB kao držaoca stana, pri čemu je zapisnik potpisan od strane ovlašćenog službenog lica i zapisničara. Imajući navedeno u vidu nesumnjivo je da je pretres stana izvršen po naredbi istražnog sudije odnosno na osnovu člana 78. i 79. ZKP („Službeni list SRJ“ br.70/2001, 68/2002, „Službeni glasnik RS“ br.58/2004 ... 76/2020) (u daljem tekstu: ranije važeći ZKP) zbog čega se ne može prihvatiti kao pravilan zaključak iznet u pravnosnažnoj presudi da je pretres izvršen bez naredbe suda, po odredbi člana 81. stav 4. ranije važećeg ZKP-a, koja odredba se ne odnosi na pretresanje stana i ostalih prostorija već se odnosi na pretresanje lica bez naredbe o pretresanju i bez prisustva svedoka. Da bi se radilo o pretresanju stana i drugih prostorija bez odluke suda i bez prisustva svedoka morali su biti ispunjeni uslovi propisani članom 81. stav 1. ranije važećeg ZKP-a, odnosno ako držalac stana to traži ili ako neko zove u pomoć, ili radi izvršenja odluke suda o pritvaranju ili dovođenju okrivljenog, ili radi neposrednog lišenja slobode učinioca krivičnog dela ili otklanjanja neposredne i ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu, koji razlozi moraju biti naznačeni u zapisniku. Ovi uslovi u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni, imajući u vidu činjenicu koju je sud utvrdio, a koja proizilazi i iz zapisnika o pretresu stana, da pretresu nije prisustvovao okrivljeni AA koji je u vreme početka pretresa već bio lišen slobode, na drugom mestu - u Krnjači (prema rešenju o zadržavanju Ku /13 LS- 2772/13 od 21.08.2013. godine okrivljeni AA lišen je slobode 20.08.2013. godine u 20,50 časova u Krnjači, a pretres navedenog stana je započet istog dana u 21.00 sat u Novom Beogradu).

Dakle, pretres stana je izvršen na osnovu člana 78. stav 1. i 2. i člana 79. ranije važećeg ZKP-a, i to u prisustvu samo jednog svedoka, iako prema odredbi stava 3. istog člana pretresanju stana ili lica moraju da prisustvu dva punoletna građanina kao svedoci. U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi i za eventualni pretres u prisustvu samo jednog svedoka, ili bez svedoka jer su ovlašćena službena lica pretres vršila u stambenoj zgradi sa većim brojem stanara gde su postojale sve mogućnosti da obezbede prisustvo dva svedoka, niti su postojali uslovi propisani članom 81. stav1. ranije važećeg ZKP-a, da je držalac stana to tražio, niti je neko zvao u pomoć, pretresanje nije vršeno radi izvršenja odluke suda o pritvaranju ili dovođenju okrivljenog, koji je već bio zadržan od strane ovlašćenih službenih lica na drugoj lokaciji, niti je postojala okolnost otklanjanja neposredne ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu, iz kojih razloga Vrhovni kasacioni sud nalazi da je ovaj zapisnik o pretresu stana i drugih prostorija u Ulici ..., nezakonit dokaz.

Osnovani su navodi zahteva za zaštitu zakonitosti oba branioca okrivljenih da je pretres garaže broj ... u ... izvršen bez naznačenja u zapisniku po kom zakonskom osnovu se vrši, u prisustvu jednog svedoka - VV i u prisustvu okrivljenog AA, koji je prethodno već bio lišen slobode na drugoj lokaciji i doveden na mesto pretresa.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda može se prihvatiti zaključak iznet u pravnosnažnoj presudi da je naredba istražnog sudije za pretres stana u Ulici ... obuhvatala i pretres garaže broj ... na istoj adresi, što bi značilo da je i pretres garaže izvršen po naredbi suda u prisustvu okrivljenog i jednog svedoka (član 78. i 79. ranije važećeg ZKP-a). Stoga se ne može prihvatiti zaključak suda da je i pretres garaže, iako se i na nju odnosi naredba suda za pretres, ustvari izvršen po odredbi člana 81. stav 4. ranije važećeg ZKP-a, obzirom da se navedena odredba odnosi na pretres lica bez naredbe o pretresanju i bez prisustva svedoka. I u ovom slučaj, kao i u slučaju pretresa stana nisu bili ispunjeni uslovi iz člana 81. stav 1. ranije važećeg ZKP-a, za eventualni pretres bez naredbe suda i bez svedoka kako to pogrešno zaključuje sud u pobijanim presudama pozivajući se pri tome na pogrešnu zakonsku odredbu o pretresu lica iz člana 81. stav 4. ranije važećeg ZKP-a. U konkretnom slučaju pretresi stana i garaže vršeni su u gusto naseljenom području gde su ovlašćena službena lica imala sve mogućnosti da obezbede prisustvo dva svedoka za pretres. Postupanje suprotno odredbi člana 79. stav 3 ranije važećeg ZKP-a i nepostojanje uslova za primenu odredbe člana 81. stav 1. ranije važećeg ZKP-a čine ovaj dokaz nezakonitim po načinu pribavljanja.

U konkretnom slučaju zapisnik o pretresanju lica od 20.08.2013. godine, kao i sama radnja pretresanja obavljena je bez naredbe suda i bez prisustva dva svedoka, a u pravnosnažnoj presudi je navedeno da je pretres izvršen na osnovu člana 81. stav 4. ranije važećeg ZKP-a, no to nije tako i navedeno u zapisniku o pretresanju lica. Takav propust ovlašćenih službenih lica bi mogao predstavljati tehnički propust, međutim da bi se navedeni dokaz mogao smatrati zakonitim neophodno je da se ispune uslovi iz člana 81. stav 4. ranije važećeg ZKP-a za pretres lica bez naredbe suda i bez svedoka. Prema odredbi člana 81. stav 4. ranije važećeg ZKP-a „ovlašćena službena lica organa unutrašnjih poslova mogu bez naredbe o pretresanju i bez prisustva svedoka sprovesti pretresanje lica prilikom izvršenja rešenja o privođenju ili prilikom lišenja slobode, ako postoji sumnja da to lice poseduje oružje ili oruđe za napad, ili ako postoji sumnja da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete koje treba od njega oduzeti kao dokaz u krivičnom postupku“. Pri tome ovaj dokaz, kao i potvrda o privremeno oduzetim predmetima u odnosu na predmete koji su oduzeti prilikom pretresa lica mogu se smatrati zakonitim samo ukoliko prema licu koje se pretresa nije vršena prinuda od strane ovlašćenih službenih lica.

U konkretnom slučaju okrivljeni je prilikom saslušanja kod istražnog sudije dana 22.08.2013. godine naveo da je zlostavljan od strane policije prilikom lišenja slobode kojom prilikom su mu nanete teške telesne povrede (prelom osmog rebra i grudne kosti) za koje poseduje medicinsku dokumentaciju (otpusnu listu Specijalne zatvorske bolnice od 05.09.2013. godine koja se nalazi u spisima predmeta) zbog čega je odmah po saslušanju, dana 22.08.2013. godine upućen u Specijalnu zatvorsku bolnicu gde je zadržan na lečenju do 05.09.2013. godine, a podneo je i krivičnu prijavu protiv NN policajca koja je odbačena od strane nadležnog tužioca.

U takvoj situaciji, radi ocene zakonitosti ovih dokaza sud je bio u obavezi da sprovede delotvornu istragu u cilju utvrđivanja, da li je zlostavljanja bilo i da li postoji eventualna uzročna veza između zlostavljanja i pribavljanja navedenih dokaza. Ova obaveza proističe iz dužnosti primene člana 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kojom se „jemči svakome u svojoj nadležnosti, prava i slobode određene u delu I ove Konvencije“, dok se odredbom člana 3. navedene Konvencije eksplicitno nalaže postojanje delotvorne zvanične istrage kada lice iznese kredibilnu tvrdnju da je postupano suprotno članu 3. Konvencije od strane policije ili drugih državnih organa. Da bi istraga bila delotvorna, istraga i lica koja je sprovode moraju biti nezavisna od onih čije se postupanje istražuje. Evropski sud za ljudska prava je u više svojih presuda (Krsmanović protiv Srbije od 19.12.2017. godine, Slavko Lakatoš i dr. protiv Srbije od 19.06.2012. godine, Milanović protiv Srbije od 14.12.2010. godine i dr.) izrazio gore navedeni stav. Stoga će zakonitost zapisnika o pretresanju okrivljenog od 20.08.2013. godine, kao i zakonitost potvrde o privremeno oduzetim predmetima od 21.08.2013. godine u odnosu na predmete oduzete prilikom pretresa lica zavisiti od tako delotvorno sprovedene istrage, a radi utvrđivanja eventualnog uticaja zlostavljanja i mučenja okrivljenog na zakonitost ovih dokaza.

Pored toga, dokazi proistekli iz nezakonitog dokaza, takođe se smatraju nezakonitim, što bi u konkretnom slučaju značilo da je i potvrda o privremeno oduzetim predmetima od okrivljenog AA nezakonita u delu u kojem je proistekla iz nezakonitog dokaza, a što je u konkretnom slučaju zapisnik o pretresanju stana i drugih prostorija u ulici ... od 20.08.2013. godine i zapisnik o pretresanju garaže broj ... u Ulici ... od 20.08.2013. godine.

Stoga je Vrhovni kasacioni sud, imajući u vidu navedeno, usvojio kao osnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA - advokata Miloša Mršovića i branioca okrivljene BB – advokata Marka Njegomira i na osnovu odredbe člana 492. stav 1. tačka 1) ZKP ukinuo pobijane pravnosnažne presude Višeg suda u Beogradu K 368/17 od 29.07.2019. godine i Apelacionog suda u Beogradu Kž1 1161/19 od 10.03.2020. godine, te spise predmeta vratio Višem sudu u Beogradu na ponovno odlučivanje u smislu razloga iznetih u ovoj presudi.

U ponovnom postupku sud će otkloniti povrede odredaba krivičnog postupka na koje je ukazano ovom presudom, nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku.

Zapisničar-savetnik                                                                                                Predsednik veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                           Nevenka Važić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić