
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 807/2025
08.07.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Bojane Paunović i Gordane Kojić, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA i dr., zbog krivičnog dela nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu iz člana 344. stav 2. u vezi stava 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika i dr., odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Predraga Savića, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Kragujevcu K 806/23 od 30.01.2025. godine i Višeg suda u Kragujevcu Kž2 61/25 od 10.03.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 08.07.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Predraga Savića, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Kragujevcu K 806/23 od 30.01.2025. godine i Višeg suda u Kragujevcu Kž2 61/25 od 10.03.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Kragujevcu K 806/23 od 30.01.2025. godine okrivljeni AA kažnjen je zbog narušavanja reda u sudnici i vređanja učesnika u postupku i suda, novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 dinara, koju je dužan da plati u roku od 15 dana po pravnosnažnosti rešenja, uplatom na račun Osnovnog suda u Kragujevcu.
Rešenjem Višeg suda u Kragujevcu Kž2 61/25 od 10.03.2025. godine odbijene su kao neosnovane žalbe okrivljenog AA i njegovog branioca, advokata Predraga Savića, izjavljene protiv rešenja Osnovnog suda u Kragujevcu K 806/23 od 30.01.2025. godine.
Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA, advokat Predrag Savić, zbog povrede zakona, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji podneti zahtev za zaštitu zakonitosti kao osnovan i preinači pobijana rešenja tako što će staviti van snage rešenja o novčanom kažnjavanju ili da ukine u celini pobijane odluke i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Vrhovni sud je u sednici veća, održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, pa je našao:
Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen i nema propisani sadržaj.
Odredbom člana 485. stav 1. tač. 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, dok su stavom 4. navedenog člana propisani uslovi pod kojima okrivljeni, preko svog branioca, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i to takstativnim nabrajanjem povreda zakona (član 74., član 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tač. 1), člana 439. tač.1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4.), koje mogu biti učinjene u prvostepenom i postupku pred apelacionim, odnosno drugostepenim sudom.
Branilac okrivljenog u obrazloženju zahteva za zaštitu zakonitosti ističe da je sud usled pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, doneo odluku o novčanom kažnjavanju okrivljenog. S tim u vezi, branilac ističe da reči koje su unete u zapisnik o glavnom pretresu okrivljeni nije izgovorio, te da je u konkretnoj situaciji punomoćnik oštećenog narušavao red i da je sud trebalo da primeni mere za održavanje reda u smislu odredbe člana 270. stav 1. ZKP. Na ovakav način, postupanjem suda okrivljenom je povređeno pravo na odbranu, a braniocu nije dato da se na ovakve navode izjasni.
Iznetim navodima, po oceni ovog suda, branilac okrivljenog suštinski ukazuje na pogrešnu primeni odredaba ZKP koje regulišu postupak novčanog kažnjavanja u slučaju narušavanja reda, odnosno ukazuje na povrede odredaba člana 369. i 370. ZKP.+
Imajući u vidu da povrede zakona na koje ukazuje odbrana iz člana 270. stav 1. ZKP i člana 369. i 370. ZKP, ne predstavljaju zakonske razloge u okviru povreda pobrojanih u članu 485. stav 4. ZKP, zbog kojih je podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti dozvoljeno okrivljenom preko branioca, to je isti ocenjen kao nedozvoljen.
Osim toga, branilac kao razlog podnošenja zahteva navodi i povredu odredbe člana 32., 36. i 58. Ustava Republike Srbije, čime u suštini ukazuje na povredu zakona iz člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, međutim, uz zahtev nije priložio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, što je obaveza podnosioca zahteva u smislu člana 484. ZKP, pa u tom delu zahtev nema propisani sadržaj.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP u vezi člana 484.ZKP i 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Maša Denić, s.r. Miroljub Tomić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković