Prev 355/2025 3.19.1.26.1.4

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Prev 355/2025
15.01.2026. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Tatjane Matković Stefanović, predsednika veća, Tatjane Đurica, Jasminke Obućina, Tatjane Miljuš i Jasmine Stamenković, članova veća, u parnici po tužbi tužioca JP „Putevi Srbije“ Beograd, čiji je punomoćnik Branislav Popovac, advokat iz ..., protiv tuženog SZTR „AA“ PR BB, ..., ..., čiji je punomoćnik Marko Milanović, advokat iz ..., radi duga, vrednost spora 668.317,00 dinara, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Privrednog apelacionog suda Pž 2216/23 od 19.02.2025. godine, u sednici održanoj dana 15.01.2026. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tuženog.

ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tuženog, izjavljena protiv presude Privrednog apelacionog suda Pž 2216/23 od 19.02.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Privrednog apelacionog suda Pž 2216/23 od 19.02.2025. godine odbijena je žalba tuženog, kao neosnovana i potvrđena presuda Privrednog suda u Kraljevu P 335/22 od 14.02.2023. godine, kojom je dozvoljeno objektivno preinačenje tužbe tužioca, obavezan tuženi da tužiocu, na ime naknade za korišćenje putnog zemljišta državnog puta za period 01.06.2021. - 30.06.2022. godine, isplati 668.317,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom na iznose od po 51.409,00 dinara i obračunatom u periodu počev od 16.07.2021. - 16.07.2022. godine, do isplate te obavezan tuženi da tužiocu na ime troškova parničnog postupka isplati 130.321,00 dinar.

Protiv pravnosnažne drugostepene presude, tuženi je blagovremeno izjavio reviziju po osnovu odredbe člana 404. ZPP, zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Odredbom člana 404. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ 72/11...10/23 – dr. zakon) propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako Vrhovni sud oceni da je potrebno radi razmatranja pravnih pitanja od opšteg interesa ili pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana, odnosno radi ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenja prava (posebna revizija). O dozvoljenosti i osnovanosti revizije, shodno stavu 2. iste odredbe, odlučuje Vrhovni sud u veću od pet sudija.

Ceneći ispunjenost uslova za odlučivanje o reviziji tuženog, kao izuzetno dozvoljenoj, Vrhovni sud je utvrdio da nisu ispunjeni uslovi predviđeni odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

U ovoj pravnoj stvari tužilac je javno preduzeće koje je osnovano Odlukom Vlade RS kao nosilac ovlašćenja upravljača državnih puteva, a tuženi obveznik ove naknade na osnovu činjenice da se objekat tuženog u kome tuženi vrši svoju delatnost nalazi pored javnog puta pri čemu tuženi deo površine putnog zemljišta koristi za prilaz svom objektu. Iz navedenih razloga, nižestepeni sudovi su smatrali da je tužbeni zahtev osnovan, pa su primenom člana 186. stav 1. tačka 4. Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara i člana 262. Zakona o obligacionim odnosima, usvojili preinačeni tužbeni zahtev za isplatu 668.317,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom na specificirane iznose i počev od datuma bliže opredeljenih u stavu drugom izreke prvostepene presude. Iznos naknade koji je utvrđen tokom postupka tuženi nije osporavao.

Revizija izjavljena po osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku može se izjaviti isključivo zbog pogrešne primene materijalnog prava koja je takve prirode da iziskuje novo tumačenje prava, razmatranje pravnih pitanja od opšteg interesa ili pravnih pitanja u interesu ravnopravnosti građana, odnosno radi ujednačavanja sudske prakse ukoliko je sudska praksa o predmetnom pravnom pitanju neujednačena. Suštinski, revident iznosi svoje viđenje činjeničnopravnih pojedinosti konkretnog slučaja, odnosno osporava činjenično stanje usled pogrešne ocene dokaza – nalaza i mišljenja sudskog veštaka geodetske struke, što se ne može prihvatiti kao relevantan osnov da se dozvoli odlučivanje o reviziji, kao o izuzetno dozvoljenoj. Posebna revizija služi kao izuzetno i krajnje pravno sredstvo, čiji cilj nije da se preispituju pravnosnažne presude shodno pojedinostima konkretnog slučaja, već da se kroz konkretni slučaj reši pitanje od posebnog (šireg) interesa, a koje se može podvesti pod jedan od osnova iz 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku. Revident ne navodi nijednu sudsku odluku koja bi se zasnivala na istoj ili sličnoj činjeničnopravnoj situaciji u prilog neujednačenosti sudske prakse, pa nema potrebe za ujednačavanjem sudske prakse. Ne postoji potreba ni za razmatranjem pitanja od opšteg interesa, pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti za novim tumačenjem prava.

Kako se revizijom tuženog ne ukazuje na pravno relevantne razloge za odlučivanje o reviziji kao izuzetno dozvoljenoj, niti su ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku da bi se dozvolilo odlučivanje o reviziji tuženog kao izuzetno dozvoljenoj, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke, primenom odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost izjavljene revizije primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ 72/11 ... 10/23 – dr. zakon) i našao da revizija tuženog nije dozvoljena.

Tužilac je protiv tuženog podneo tužbu 15.07.2022. godine. Tužba je preinačena 21.12.2022. godine. Vrednost predmeta spora revizijom pobijanog dela na dan preinačenja tužbe iznosi 668.317,00 dinara.

Odredbom člana 487. stav 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da u postupku u privrednim sporovima, sporovi male vrednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtev odnosi na potraživanje u novcu, ako ne prelazi dinarsku protivvrednost od 30.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Odredbom člana 479. stav 6. ZPP je propisano da u sporovima male vrednosti protiv odluke drugostepenog suda nije dozvoljena revizija.

Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o privrednom sporu male vrednosti iz odredbe člana 487. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud nalazi da izjavljena revizija shodno odredbi člana 479. stav 6. istog zakona nije dozvoljena.

Iz navedenih razloga primenom člana 413. Zakona o parničnom postupku odlučeno je kao u stavu drugom izreke ovog rešenja.

Predsednik veća - sudija

Tatjana Matković Stefanović,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković