Kzz 106/10 - bitne povrede odredaba krivičnog postupka

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 106/10
21.04.2010. godina
Beograd

U IME NARODA

 

            Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Nevenke Važić, predsednika veća, Anđelke Stanković, Ljubice Knežević-Tomašev, Veska Krstajića i Mirjane Ivić, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Draganom Vuksanović, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okr. G.B, zbog krivičnog dela iz člana 159. stav 2. Zakona o energetici, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ktz. 1206/09 od 11.1.2010. godine, podignutom protiv pravnosnažnih presuda Opštinskog suda u Leskovcu K. 216/09 od 1.6.2009. godine i Okružnog suda u Leskovcu Kž. 630/09 od 23.7.2009. godine, u sednici veća održanoj 21.4.2010. godine, doneo je

P R E S U D U

 

            UTVRĐUJE SE da je zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ktz. 1206/09 od 11.1.2010. godine, delimično OSNOVAN i da je pravnosnažnim presudama Opštinskog suda u Leskovcu K. 216/09 od 1.6.2009. godine i Okružnog suda u Leskovcu Kž. 630/09 od 23.7.2009. godine povređena odredba člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP, u korist okr. G.B.

O b r a z l o ž e nj e

            Presudom Opštinskog suda u Leskovcu K. 216/09 od 1.6.2009. godine okr. G.B. oglašen je krivim zbog krivičnog dela iz člana 159. stav 2. Zakona o energetici za koje delo mu je izrečena uslovna osuda tako što mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri meseca i istovremeno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine po pravnosnažnosti presude ne učini novo krivično delo.

            Odlučujući o žalbi Opštinskog javnog tužioca u Leskovcu, Okružni sud u Leskovcu je presudom Kž. 630/09 od 23.7.2009. godine odbio žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.

            Protiv navedenih pravnosnažnih presuda Republički javni tužilac podigao je zahtev za zaštitu zakonitosti Ktz. 1206/09 od 11.1.2010. godine, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11.  ZKP i povrede krivičnog zakona iz člana 369. stav 1. tačka 4. ZKP,  sa predlogom da se zahtev uvaži i utvrdi da su prvostepenom i drugostepenom presudom učinjene navedene povrede zakona u korist okrivljenog.

            Vrhovni kasacioni sud je, pošto je postupljeno u smislu člana 422. stav 2. i 3. ZKP, održao sednicu veća u odsustvu uredno obaveštenih zamenika Republičkog javnog tužioca i okr. G.B, koji je dao pismenu izjavu da ne želi da prisustvuje sednici veća. Na sednici veća Vrhovni kasacioni sud je razmotrio spise predmeta sa presudama protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podignut, pa je po oceni navoda u zahtevu, našao:

            Osnovano se u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da je prvostepenom i drugostepenom presudom učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP.

            Naime, u podnetom optužnom predlogu Opštinskog javnog tužioca u Leskovcu stoji da je okr. G.B. osuđivan više puta i navedene su i presude kojima je ranije osuđivan, a ujedno je stavljen predlog da se za okrivljenog pribavi izvod iz kaznene evidencije.

            Prvostepeni sud, međutim, nije pribavio izvod iz kaznene evidencije niti je tu činjenicu utvrđivao na bilo koji drugi način, a u svojoj presudi, u delu o ličnim podacima za okrivljenog naveo je da je okrivljeni neosuđivan, što mu je cenio i kao olakšavajuću okolnost (strana 2 stav 6 obrazloženja). Pri tome, prvostepeni sud o toj činjenici ne daje nikakve razloge, pa je nejasno na osnovu čega je prvostepeni sud zaključio da je okrivljeni neosuđivan, kad tu činjenicu uopšte nije utvrđivao, posebno s obzirom na to da je u optužnom aktu navedeno da se radi o višestruko osuđivanom licu. Osim toga, nejasno je, ako se već radi o neosuđivanom licu, zbog čega mu prvostepeni sud svoju presudu, a zatim i drugostepenu presudu, dostavlja preko KPZ u N. odnosno preko S. z. b. u B., a što se utvrđuje iz dostavnica u spisima.

            Na ovaj način, prvostepeni sud je učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP, a drugostepeni sud, ne samo da nije otklonio učinjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka već je istu povredu i sam učinio dajući potpuno nejasne razloge u vezi sa ocenom žalbenih navoda javnog tužioca o ranijoj osuđivanosti okr. G.B. Umesto da prvostepenom sudu naloži da otkloni učinjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka pribavljanjem izveštaja iz kaznene evidencije, na osnovu koga bi sa sigurnošću utvrdio da li je okrivljeni osuđivano ili neosuđivano lice, drugostepeni sud prihvata navod prvostepenog suda  da je okr. G.B. neosuđivan iako ta činjenica uopšte nije utvrđivana, a pri tome žalbu javnog tužioca odbija i navodi da u spisima predmeta ne postoji izvod iz kaznene evidencije i da je nejasno na osnovu čega je u optužnom aktu navedeno da je okrivljeni osuđivan.

            Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da je prvostepenom i drugostepenom presudom učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 368. stav 1. tačka 11. ZKP, u korist okrivljenog, ne dirajući u pravnosnažne odluke protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podignut.

            Vrhovni kasacioni sud nije mogao odlučivati o osnovanosti zahteva za zaštitu zakonitosti u delu koji se odnosi na postojanje povrede krivičnog zakona iz člana 369. stav 1. tačka 4. ZKP u vezi člana 66. stav 3. KZ, jer je zahtev u tom delu  nejasan.

            Naime, da bi se moglo ispitati da li je izricanjem uslovne osude okr. G.B. povređena odredba člana 66. stav 3. KZ, neophodno je utvrđenje odlučne činjenice vezane za njegovu raniju osuđivanost. Kako ta činjenice nije utvrđena, samim tim nije se ni moglo ispitati postojanje povrede krivičnog zakona iz člana 369. stav 1. tačka 4. ZKP.

            Iz iznetih razloga, na osnovu člana 30. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“ broj 116 od 22.12.2008. godine) i odredbe člana 425. stav 2. ZKP,  odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zapisničar - savetnik                                                                Predsednik veća

Dragana Vuksanović,s.r.                                                                     sudija

                                                                                                              Nevenka Važić,s.r.