
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1145/2025
24.09.2025. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milene Rašić, predsednika veća, Gordane Kojić, Aleksandra Stepanovića, Tatjane Vuković i Dijane Janković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog suda Snežanom Lazin, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Živane Drapšin, podnetom protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Bečeju 1K.120/23 od 19.06.2025. godine i 8Kv.222/2025 od 14.07.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 24.09.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA – advokata Živane Drapšin, podnet protiv pravnosnažnih rešenja Osnovnog suda u Bečeju 1K.120/23 od 19.06.2025. godine i 8Kv.222/2025 od 14.07.2025. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Bečeju 1K.120/23 od 19.06.2025. godine odbijen je zahtev advokata Živane Drapšin od 09.06.2025. godine za dosuđenje dodatnih troškova okrivljenom AA na ime angažovanja branioca – advokata Živane Drapšin.
Rešenjem Osnovnog suda u Bečeju 8Kv.222/2025 od 14.07.2025. godine u stavu prvom izreke, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivljenog AA – advokata Živane Drapšin, koja je izjavljena protiv rešenja Osnovnog suda u Bečeju 1K.120/23 od 19.06.2025. godine. U stavu drugom izreke rešenja, odbijen je kao neosnovan zahtev podnosioca žalbe za dosudu nagrade za sastavljanje žalbe.
Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podnela je branilac okrivljenog AA – advokat Živana Drapšin, zbog povrede odredaba krivičnog postupka i povrede prava na pravično suđenje, sa predlogom da Vrhovni sud ukine rešenje Osnovnog suda u Bečeju 8Kv.222/2025 od 14.07.2025. godine i predmet vrati tom sudu na ponovno odlučivanje, kao i da braniocu dosudi troškove na ime sastavljanja zahteva za zaštitu zakonitosti u iznosu od 60.000,00 dinara. Isti branilac podnela je i blagovremenu dopunu zahteva za zaštitu zakonitosti, zbog povrede prava na pravično suđenje, sa istim predlogom kao u zahtevu, a u prilogu navedene dopune je dostavila sudsku praksu koja po njoj potvrđuje njene navode iz zahteva za zaštitu zakonitosti.
Vrhovni sud je u sednici veća, ispitujući zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog u smislu odredbi člana 487. Zakonika o krivičnom postupku, ocenio da su ispunjeni uslovi za odbačaj zahteva (član 487. stav 1. tačka 2. i 3. ZKP).
Odredbom člana 484. ZKP propisano je da se u zahtevu za zaštitu zakonitosti mora navesti razlog za njegovo podnošenje (član 485. stav 1. ZKP), a u slučaju iz člana 485. stav 1. tačka 2) i 3) ovog zakonika mora se dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.
Kada se zahtev podnosi zbog povrede zakona (član 485. stav 1. tačka 1. ZKP) okrivljeni preko svog branioca, a i sam branilac koji u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje može preduzeti okrivljeni (član 71. tačka 5. ZKP), takav zahtev može podneti samo iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 4. ZKP, dakle ograničeno je pravo okrivljenog i njegovog branioca na podnošenje zahteva za zaštitu zakonitosti u pogledu razloga zbog kojih mogu podneti ovaj vanredni pravni lek i to taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje su učinjene u prvostepenom postupku i u postupku pred drugostepenim sudom i to zbog povreda odredaba člana 74, člana 438. stav 1. tačka 1) i 4) i tačka 7) do 10) i stav 2. tačka 1), člana 439. tačka 1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4. ZKP.
Odredbom člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP predviđeno je da će Vrhovni sud u sednici veća rešenjem odbaciti zahtev za zaštitu zakonitosti ako je nedozvoljen (član 482. stav 2, član 483. i član 485. stav 4. ZKP).
Branilac okrivljenog AA u podnetom zahtevu ističe da je Osnovni sud u Bečeju učinio povredu odredaba krivičnog postupka, budući da su nejasni razlozi koji su navedeni u obrazloženjima pobijanih rešenja Osnovnog suda u Bečeju kojima je odbijen zahtev branioca za donošenje dopunskog rešenja o troškovima i dosuđenje dodatnih troškova nastalih pred sudom vezano za pristup branioca na glavni pretres od 22.11.2023. godine i za sastavljanje žalbe od 24.05.2022. godine, a koji troškovi su traženi dopunskim zahtevom branioca od 09.06.2025. godine, te branilac dalje iznosi sopstvene razloge zbog čega je po njegovom mišljenju u konkretnom slučaju trebalo usvojiti dopunjeni troškovnik od 09.06.2025. godine, polemišući pri tome sa razlozima i zaključcima koje je Osnovni sud u Bečeju dao u obrazloženjima pobijanih rešenja vezano za svoju odluku, a koji navodi branioca okrivljenog bi po nalaženju ovoga suda predstavljali bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP.
Imajući u vidu da iz iznetih navoda proizilazi da branilac okrivljenog pravnosnažna rešenja Osnovnog suda u Bečeju 1K.120/23 od 19.06.2025. godine i 8Kv.222/2025 od 14.07.2025. godine pobija zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, a što ne predstavlja zakonski razlog zbog kojeg je u smislu odredbe člana 485. stav 4. ZKP dozvoljeno podnošenje ovog vanrednog pravnog leka okrivljenom i njegovom braniocu zbog povrede zakona, to je Vrhovni sud zahtev branioca okrivljenog u ovom delu ocenio nedozvoljenim.
Pored toga, branilac okrivljenog kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti navodi i povredu prava na pravično suđenje, isticanjem da sud nije odlučio o svim troškovima krivičnog postupka na isti način.
Kada se zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, to se, prema odredbi člana 484. ZKP, uz zahtev mora dostaviti i odluka Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava kojom je utvrđena povreda ljudskog prava i slobode okrivljenog ili drugog učesnika u postupku, a koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima. Imajući u vidu da u konkretnom slučaju podnosilac zahteva za zaštitu zakonitosti uz zahtev nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, to je Vrhovni sud našao da u pogledu ove povrede zahtev za zaštitu zakonitosti nema propisan sadržaj, pa je na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 3) ZKP u ovom delu zahtev odbacio.
Iz napred iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu odredaba člana 487. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP u vezi članova 484. i 485. stav 4. ZKP odlučio kao u izreci ovog rešenja.
Zapisničar-savetnik Predsednik veća-sudija
Snežana Lazin, s.r. Milena Rašić, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
