Kzz 1190/2025 2.4.1.21.2.3.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 1190/2025
23.09.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Miroljuba Tomića, predsednika veća, Tatjane Vuković, Slobodana Velisavljevića, Svetlane Tomić Jokić i Gordane Kojić, članova veća, sa savetnikom Irinom Ristić, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Gergar Danijela i dr, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. u vezi člana 33. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevima za zaštitu zakonitosti branilaca po službenoj dužnosti okrivljenog Gergar Danijela - advokata Bzenić Aleksandra i okrivljenog Milana Ilića – advokata Tatjane Ivanović, podnetim protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu K. 56/23 od 04.11.2024. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 32/25 od 29.05.2025. godine, u sednici veća održanoj dana 23.09.2025. godine, doneo je:

R E Š E NJ E

ODBACUJU SE kao nedozvoljeni zahtevi za zaštitu zakonitosti branilaca po službenoj dužnosti okrivljenog Gergar Danijela - advokata Bzenić Aleksandra i okrivljenog Milana Ilića – advokata Tatjane Ivanović, podneti protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu K. 56/23 od 04.11.2024. godine i Apelacionog suda u Nišu Kž1 32/25 od 29.05.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Nišu K. 56/23 od 04.11.2024. godine okrivljeni Gergar Danijel i okrivljeni Milan Ilić oglašeni su krivim zbog izvršenja krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 246. stav 1. u vezi člana 33. KZ i osuđeni na kazne zatvora u trajanju od po 4 godine, s tim što je okrivljenom Gergar Danijelu u kaznu zatvora uračunato i vreme provedeno u pritvoru od 03.12.2022. godine pa nadalje. Prema okrivljenom Gergar Danijelu izrečena je mera bezbednosti oduzimanja predmeta i odlučeno je o troškovima krivičnog postupka u odnosu na oba okrivljena, a kako je to bliže opredeljeno u izreci presude.

Presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 32/25 od 29.05.2025. godine odbijene su kao neosnovane žalbe branilaca po službenoj dužnosti okrivljenog Gergar Danijela i okrivljenog Milana Ilića i presuda Višeg suda u Nišu K. 56/23 od 04.11.2024. godine, potvrđena. Odlučeno je i o troškovima krivičnog postupka nastalim pred Apelacionim sudom, a kako je to bliže opredeljeno u izreci presude.

Protiv navedenih pravosnažnih presuda zahteve za zaštitu zakonitosti u smislu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP podneli su branioci po službenoj dužnosti:

- okrivljenog Gergar Danijela - advokat Bzenić Aleksandar i

- okrivljenog Milana Ilića – advokat Tatjana Ivanović,

sa predlogom iste sadržine i to da Vrhovni sud usvoji zahtev za zaštitu zakonitosti, pobijane presude preinači i okrivljenog oslobodi od optužbe ili ukine u celini pobijane presude ili samo drugostepenu odluku i predmet vrati organu postupka na ponovno odlučivanje.

Vrhovni sud je u sednici veća razmotrio spise predmeta sa zahtevima za zaštitu zakonitosti branilaca po službenoj dužnosti okrivljenog Gergar Danijela - advokata Bzenić Aleksandra i okrivljenog Milana Ilića – advokata Tatjane Ivanović, pa je našao:

Zahtevi za zaštitu zakonitosti su nedozvoljeni.

Odredbom člana 482. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da protiv pravnosnažne odluke javnog tužioca ili suda ili zbog povrede odredaba postupka koji je prethodio njenom donošenju, ovlašćeno lice može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti pod uslovima propisanim u tom zakoniku.

Odredbom člana 483. stav 1. ZKP propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti mogu podneti Republički javni tužilac, okrivljeni i njegov branilac, a odredbom stava 3. istog člana propisano je da zahtev za zaštitu zakonitosti okrivljeni može podneti isključivo preko branioca.

Odredbama člana 74. ZKP određeno je i taksativno nabrojano devet procesnih situacija u kojima okrivljeni mora imati branioca i do kada. Odredbom člana 76. stav 1. ZKP određeno je da u tim procesnim slučajevima, ako okrivljeni ne izabere branioca ili bez njega ostane, branioca mu po službenoj dužnosti za dalji tok postupka, rešenjem postavlja javni tužilac ili predsednik suda. Navedenim odredbama, po stavu Vrhovnog suda, jasno je opredeljeno ne samo od kada okrivljeni mora imati branioca uopšte, već i do kada mora imati branioca koji mu je postavljen po službenoj dužnosti.

U konkretnom slučaju, podnosioci zahteva za zaštitu zakonitosti, advokat Tatjana Ivanović je rešenjem predsednika Višeg suda u Nišu Su VIII-49-6/23 od 15.03.2023. godine, na osnovu člana 74. stav 1. tačka 2) ZKP, postavljena za branioca po službenoj dužnosti okrivljenom Milanu Iliću, dok je advokat Bzenić Aleksandar rešenjem Višeg javnog tužioca A br. 3-86/22 od 03.12.2022. godine, na osnovu člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP, postavljen za branioca po službenoj dužnosti okrivljenom Gergar Danijelu.

Odredbom člana 74. stav 1. tačka 2) ZKP propisano je da okrivljeni mora imati branioca ako se postupak vodi zbog krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora od osam godina ili teža kazna - od prvog saslušanja, pa do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka.

Odredbom člana 74. stav 1. tačka 3) ZKP propisano je da okrivljeni mora imati branioca ako je zadržan ili mu je zabranjeno da napušta stan ili je pritvoren od lišenja slobode pa do pravnosnažnosti rešenja o ukidanju mere.

Kako je, u konkretnom slučaju, krivični postupak prema okrivljenima Milanu Iliću i Gergar Danijelu pravnosnažno okončan donošenjem presude Apelacionog suda u Nišu Kž1 32/25 od 29.05.2025. godine, te kako je rešenjem Višeg suda u Nišu od 29.11.2024. godine ( pravnosnažno 17.12.2024. godine ) odlučeno i o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora pre pravnosnažnosti odluke okrivljenog Gergar Danijela, te kako su nakon toga, zahteve za zaštitu zakonitosti podneli advokat Bzenić Aleksandar i advokat Tatjana Ivanović, koji su okrivljenima u tom postupku bili postavljeni za branioce po službenoj dužnosti, bez dostavljanja punomoćja, to ovi branioci (iz člana 76. ZKP), imajući u vidu napred citirane zakonske odredbe, ne spadaju u krug lica koja mogu podneti zahtev za zaštitu zakonitosti nakon pravnosnažno okončanog postupka, te su predmetni zahtevi za zaštitu zakonitosti nedozvoljeni.

Sa iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 483. ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar - savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                      Predsednik veća - sudija

Irina Ristić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    Miroljub Tomić, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković