Kzz 457/2026 2.4.1.21.2.3.11

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Kzz 457/2026
28.04.2026. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Tatjane Vuković, predsednika veća, Jasmine Vasović, Slobodana Velisavljevića, Svetlane Tomić Jokić i Aleksandra Stepanovića, članova veća, sa savetnikom Mašom Denić, zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela teška telesna povreda iz člana 121. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Srđana Trajčevskog, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Subotici K 827/24 od 09.05.2025. godine i Višeg suda u Subotici Kž1 53/25 od 26.01.2026. godine, u sednici veća održanoj dana 28.04.2026. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE kao nedozvoljen zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Srđana Trajčevskog, podnet protiv pravnosnažnih presuda Osnovnog suda u Subotici K 827/24 od 09.05.2025. godine i Višeg suda u Subotici Kž1 53/25 od 26.01.2026. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Subotici K 827/24 od 09.05.2025. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog krivičnog dela teška telesna povreda iz člana 121. stav 1. KZ i osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, u koju kaznu mu je uračunato vreme provedeno u pritvoru od 16.06.2023. godine do 24.01.2024. godine. Na osnovu člana 89a KZ, okrivljenom je izrečena mera bezbednosti zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenom BB, te mu je zabranjeno približavanje oštećenoj na udaljenosti od 200 metara, pristup oko mesta stanovanja i dalje uznemiravanje i komunikacija sa oštećenom u trajanju od dve godine. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka na način bliže opisan u izreci presude, a oštećena je radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena na pranični postupak.

Presudom Višeg suda u Subotici Kž1 53/25 od 26.01.2026. godine, usvajanjem žalbe branioca okrivljenog AA, preinačena je presuda Osnovnog suda u Subotici K 827/24 od 09.05.2025. godine tako što je okrivljeni oglašen krivim zbog krivičnog dela teška telesna povreda iz člana 121. stav 1. KZ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam meseci, u koju kaznu mu je uračunato vreme provedeno u pritvoru od 16.06.2023. godine do 24.01.2024. godine. Na osnovu člana 89a KZ okrivljenom je izrečena mera bezbednosti zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenom BB, te mu je zabranjeno približavanje oštećenoj, pristup oko mesta stanovanja na udaljenosti od 50 metara i komunikacija sa oštećenom u trajanju od jedne godine, od dana pravnosnažnosti presude. Okrivljeni je obavezan na plaćanje troškova krivičnog postupka na način bliže opisan u izreci presude, a oštećena je radi ostvarivanja imovinskopravnog zahteva upućena na pranični postupak.

Branilac okrivljenog AA, advokat Srđan Trajčevski, podneo je zahtev za zaštitu zakonitosti protiv drugostepene presude, dok iz obrazloženja zahteva proizlazi da zahtev podnosi protiv obe pravnosnažne presude, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni sud usvoji zahtev kao osnovan, preinači pobijanu drugostepenu presudu tako što će usvojiti žalbu okrivljenog izjavljenu protiv prvostepene presude i okrivljenog osloboditi od optužbe za predmetno krivično delo.

Vrhovni sud je u sednici veća, održanoj u smislu odredaba člana 486. stav 1. i člana 487. stav 1. ZKP, razmotrio spise predmeta sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog, pa je našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog je nedozvoljen.

Odredbom člana 485. stav 1. tač. 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, dok su stavom 4. navedenog člana propisani uslovi pod kojima okrivljeni, preko svog branioca, može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti i to takstativnim nabrajanjem povreda zakona (član 74., član 438. stav 1. tač. 1) i 4) i tač. 7) do 10) i stav 2. tač. 1), člana 439. tač.1) do 3) i člana 441. stav 3. i 4.), koje mogu biti učinjene u prvostepenom i postupku pred apelacionim, odnosno drugostepenim sudom.

Branilac okrivljenog kao razlog podnošenja zahteva za zaštitu zakonitosti ne opredeljuje konkretno ni jednu povredu zakona koja, u smislu citirane odredbe člana 485. stav 4. ZKP, predstavlja zakonom dozvoljen razlog za podnošenje zahteva. Branilac u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da je nakon ukidanja prvostepene presude u ponovnom postupku pred prvostepenim sudom, sud trebalo da ispita oštećenu i otkloni propuste na koje mu je ukazao drugostepeni sud, a kako bi se utvrdile sve činjenice i okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite presude. Međutim, po navodima odbrane prvostepeni sud je učinio propuste u ponovnom postupku na novom glavnom pretresu, kojim navodima branilac okrivljenog ističe povredu odredbe člana 462. ZKP.

Pored toga, branilac okrivljenog u zahtevu dovodi u korelaciju iskaz svedoka dr. VV, koja je kao lekar oštećene svedočila u postupku i sačinila izveštaj nakon povrede, sa nalazom i mišljenjem veštaka KC Vojvodina, te izvodi sopstvene zaključke u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja, ističući da je sud trebalo da prihvati nalaz veštaka i njihova izjašnjenja kao verodostojan, te izvodi sopstvene zaključke da se u konkretnom slučaju radilo o lakoj telesnoj povredi i da je sud izveo pogrešan zaključak o postojanju krvarenja kod oštećene, na koji način branilac osporava činjenično stanje i ocenu dokaza, odnosno ističu povredu odredbe člana 440. ZKP.

Međutim, pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, odnosno povreda zakona iz člana 440. ZKP, kao i povreda zakona iz člana 462. ZKP, u smislu citirane odredbe člana 485. stav 4. ZKP, ne predstavljaju zakonom dozvoljene razloge zbog kojih okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek – zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog čega je Vrhovni sud, zahtev za zaštitu zakonitosti ocenio kao nedozvoljen.

Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je, na osnovu odredbe člana 487. stav 1. tačka 2) ZKP u vezi člana 485. stav 4. ZKP, odlučio kao u izreci rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        Predsednik veća-sudija

Maša Denić, s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          Tatjana Vuković, s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković