Rev2 1832/2025 3.19.1.26.1.4; 3.19.1.26.1.3

Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 1832/2025
11.06.2025. godina
Beograd

Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, dr Ilije Zindovića, Marije Terzić, Nadežde Vidić i Mirjane Andrijašević, članova veća, u parnici tužioca AA iz ..., čiji su punomoćnici Nikola Šijan i Dragana Oljača, advokati iz ..., protiv tužene Republike Srbije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, PU u Novom Sadu, PS u ..., koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Odeljenje u Novom Sadu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 1532/24 od 28.01.2025. godine, u sednici održanoj 11.06.2025. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnoj reviziji tužene izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 1532/24 od 28.01.2025. godine.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužene izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 1532/24 od 28.01.2025. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Bačkoj Palanci P1 6/21 od 08.07.2024. godine, stavom prvim izreke, odlučeno je da se tužbeni zahtev tužioca delimično usvaja. Stavom drugim izreke, obavezana je tužena da tužiocu na ime naknade nematerijalne štete isplati ukupan iznos od 112.000,00 dinara i to: na ime pretrpljenih fizičkih bolova 56.000,00 dinara; na ime pretrpljenog straha 56.000,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom od 08.07.2024. godine, kao dana presuđenja do isplate. Stavom trećim izreke, tužena je obavezana da tužiocu naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 160.830,00 dinara, sa zakonskom zateznom kamatom počev od izvršnosti presude do isplate. Stavom četvrtim izreke, preko ukupno dosuđenog iznosa od 112.000,00 dinara pa do ukupno traženog iznosa od 200.000,00 dinara na ime naknade nematerijalne štete, odnosno preko dosuđenog iznosa od po 56.000,00 dinara, pa do traženih iznosa od po 100.000,00 dinara, na ime pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha, sa zakonskom zateznom kamatom na tu razliku, počev od presuđenja pa do isplate, tužbeni zahtev tužioca je odbijen.

Apelacioni sud u Novom Sadu je, presudom Gž1 1532/24 od 28.01.2025. godine, odbio kao neosnovanu, žalbu tužene i potvrdio presudu Osnovnog suda u Bačkoj Palanci P1 6/21 od 08.07.2024. godine, u usvajajućem delu.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, tužena je izjavila blagovremenu reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava, pozivajući se na odredbu člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 72/11... 10/23), u vezi odredbe člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, broj 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).

Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje o posebnoj reviziji tužene propisani odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku.

Predmet tražene pravne zaštite je naknada štete tužiocu na ime pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha zbog lake telesne povrede koju je zadobio 25.05.2020. godine, oko 13,20 časova, za vreme obavljanja svojih redovnih radnih zadataka u dvorištu policijske stanice ... . Pobijana odluka kojom je tužbeni zahtev tužioca delimično usvojen, zasnovana je na utvrđenom činjeničnom stanju da je tužilac, kritičnom prilikom, zadobio povrede zbog kojih je trpeo fizičke bolove i strah, čiji intenzitet i trajanje je utvrđeno veštačenjem od strane sudskih veštaka odgovarajućih specijalnosti, u smislu odredbe člana 119. stav 1. tačka 3. i 164. Zakona o radu, u vezi odredbe člana 200. Zakona o obligacionim odnosima. Tužena u reviziji ukazuje na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, što nisu razlozi za izjavljivanje posebne revizije, u smislu odredbe člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku. Primena materijalnog prava zavisi od utvrđenog činjeničnog stanja u svakom konkretnom predmetu, pa s tim u vezi, nema uslova za ujednačavanje sudske prakse.

Na osnovu odredbe člana 404. stav 2. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.

Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizije primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona parničnom postupku i utvrdio da revizija nije dozvoljena.

Odredbom člana 441. Zakona o parničnom postupku, propisano je da je revizija uvek dozvoljena u parnicama u sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa. U svim drugim slučajevima, u parnicama iz radnog odnosa o dozvoljenosti revizije odlučuje se na osnovu odredbe člana 403. stav 3. istog Zakona, u zavisnosti od vrednosti predmeta spora pobijanog dela.

Tužbu radi naknade štete tužilac je podneo 19.01.2021. godine, a vrednost predmeta spora je 200.000,00 dinara. Na osnovu odredbe člana 403. stav 3. Zakona o parničnom postupku, revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Imajući u vidu da ovo nije parnica u radnom sporu koja za predmet ima zasnivanje, postojanje ili prestanak radnog odnosa, kod kojih je revizija uvek dozvoljena, a da je pobijana vrednost imovinskopravnog spora ispod 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe, sledi da revizija tužene nije dozvoljena.

Na osnovu odredbe člana 413. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća – sudija

Gordana Komnenić,s.r.

Za tačnost otpravka

Zamenik upravitelja pisarnice

Milanka Ranković