
Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 10507/2024
08.05.2024. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Gordane Komnenić, predsednika veća, Marije Terzić, Dobrile Strajina, Dragane Mirosavljević i Zorice Bulajić, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača AA i BB, obojice iz ..., čiji je punomoćnik Vladimir Petrović, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača „Koridori Srbije“ d.o.o. Beograd, čiji je punomoćnik Dragana Nikolić Jovanović, advokat iz ..., radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost, odlučujući o revizijama predlagača i protivnika predlagača izjavljenim protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 1522/22 od 27.12.2023. godine, u sednici održanoj 08.05.2025. godine, doneo je
R E Š E NJ E
NE DOZVOLJAVA SE odlučivanje o posebnim revizijama predlagača i protivnika predlagača izjavljenim protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 1522/22 od 27.12.2023. godine.
ODBACUJU SE, kao nedozvoljene, revizije predlagača i protivnika predlagača izjavljene protiv rešenja Višeg suda u Kraljevu Gž 1522/22 od 27.12.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Rešenjem Osnovnog suda u Kraljevu R1 136/2020 od 05.09.2022. godine, stavom prvim izreke, utvrđena je novčana naknada za eksproprisane katastarske parcele po rešenju Gradske uprave – Odeljenja za upravljanje imovinom, Odsek za imovinsko – pravne poslove i poslove upravljanja imovinom br. 465-10-132/2019-05 od 05.02.2020. godine radi izgradnje dela auto – puta E 761, Pojate – Preljina, deonica Adrani – Mrčajevci i to kat. parcele br. .. KO ..., u površini od 28 ari 84 m2, u visini od 1.193.081,96 dinara. Stavom drugim izreke, obavezan je protivnik predlačaga da na ime naknade za eksproprisanu nepokretnost bliže opisanu u stavu prvom dispozitiva rešenja predlagačima isplati ukupan iznos od 1.193.081,96 dinara, odnosno svakom po 596.540,98 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od 05.09.2022. godine. Stavom trećim izreke, obavezan je protivnik predlagača da predlagačima, kao solidarnim poveriocima, na ime troškova postupka isplati iznos od 261.312,50 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti rešenja do isplate.
Viši sud u Kraljevu je, rešenjem Gž 1522/22 od 27.12.2023. godine, odbio kao neosnovane žalbu predlagača i protivnika predlačga i rešenje Osnovnog suda u Kraljevu R1 136/2020 od 05.09.2022. godine potvrdio.
Protiv rešenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnažno okončan predlagači i protivnik predlagača su blagovremeno izjavili revizije zbog pogrešne primene materijalnog prava, sa predlogom da se o revizijama odluči na osnovu odredbe člana 404. Zakona o parničnom postupku.
Odredbom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku - ZPP („Sl. glasnik RS“, br. 72/11... 10/23-drugi zakon) u vezi sa odredbom člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 10/23), propisano je da je revizija izuzetno dozvoljena zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja ne bi mogla da se pobija revizijom, ako je po oceni Vrhovnog suda potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i ako je potrebno novo tumačenje prava (posebna revizija).
Po oceni Vrhovnog suda, u konkretnom slučaju nije potrebno da se razmotre pravna pitanja od opšteg interesa ili pravna pitanja u interesu ravnopravnosti građana, niti je potrebno ujednačavanje sudske prakse kao ni novo tumačenje prava, pa nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 404. stav 1. ZPP za odlučivanje o posebnoj reviziji tužioca.
Predmet tražene pravne zaštite je naknada za eksproprisanu nepokretnost, kojoj je planskim dokumentom izvršena promena namene iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište pre donošenja rešenja o eksproprijaciji, a ta promena nije evidentirana u katastru nepokretnosti. Pobijane odluke nižestepenih sudova zasnovane su na primeni odredbe člana 88. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS“, br. 72/09... 83/18), tako što je naknada predlagačima određena na osnovu tržišne vrednosti predmetne nepokretnosti kao građevinskog zemljišta i ne odstupa od pravnog shvatanja o određivanju visine naknade za građevinsko zemljište izraženog u odlukama Vrhovnog suda i Ustavnog suda, kao i o tome da Poreska uprava vrši samo procenu tržišne vrednosti nepokretnosti, što predstavlja najniži iznos naknade za eksproprisanu nepokretnost, a ne određuje njenu tržišnu cenu. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u smislu navoda iz revizije predlagača kojima se osporava nalaz i mišljenje sudskog veštaka, nije razlog za izjavljivanje posebne revizije u smislu odredbe člana 404. stav 1. ZPP.
Vrhovni sud je ispitao dozvoljenost revizija primenom odredbe člana 410. stav 2. tačka 5. ZPP u vezi sa članom 420. stav 6. ZPP i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku („Službeni glasnik SRS“, br. 25/82, 48/88, i „Službeni glasnik RS“, br. 46/95... 14/22) i našao da revizije nisu dozvoljene.
Prema odredbi člana 27. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, u postupku u kom se odlučuje o imovinsko – pravnim stvarima revizija je dozvoljena pod uslovima pod kojima se po Zakonu o parničnom postupku može izjaviti revizija u imovinskopravnim sporovima, ako ovim zakonom ili drugim zakonom nije drugčije određeno.
Odredbom člana 403. stav 3. ZPP propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.
Postupak u ovom predmetu započet je predlogom za određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost podnetim 10.08.2020. godine od strane predlagača kao formalnih suparničara na osnovu odredbe člana 205. ZPP, u vezi sa odredbom člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, a vrednost predmeta spora za svakog predlagača je 596.540,98 dinara.
Imajući u vidu da je ovo vanparnični postupak u kome se odlučuje o imovinskopravnim sporovima u kom vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja predloga, sledi da revizije nisu dozvoljene na osnovu člana 403. stav 3. ZPP u vezi sa odredbom člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku.
Na osnovu odredbe člana 413. u vezi sa članom 420. stav 6. ZPP i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, Vrhovni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.
Predsednik veća – sudija
Gordana Komnenić,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
