
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev 22826/2023
26.02.2026. godina
Beograd
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija Dragane Marinković, predsednika veća, Zorice Bulajić i Irene Vuković, članova veća, u parnici tužilaca AA, BB, VV i GG, svi iz ..., čiji je zajednički punomoćnik Zoran Savić, advokat iz ..., protiv tuženih Republike Srbije, koju zastupa Državno pravobranilaštvo, Odeljenje u Leskovcu i IM „Matijević“ DOO Novi Sad, čiji je punomoćnik Štefanija Pecek, advokat iz ..., radi utvrđenja prava svojine, odlučujući o reviziji tužene Republike Srbije izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Nišu Gž 1579/23 od 30.05.2023. godine, u sednici održanoj 26.02.2026. godine, doneo je
R E Š E NJ E
ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužene Republike Srbije izjavljena protiv stava prvog izreke presude Apelacionog suda u Nišu Gž 1579/23 od 30.05.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Višeg suda u Vranju P 648/2019 od 01.03.2019. godine, stavom prvim izreke, utvrđeno je prema tuženima da su tužioci suvlasnici na po 1/8 idealnih delova na zemljištu pod zgradom kp.br. .. upisana u LN broj .. za KO Vranje i poslovne zgrade na ovoj parceli površine 70 m2 koji se nalazi u ul. ... broj .. u Vranju. Stavom drugim izreke, obavezan je tuženi IM „Matijević“ DOO Novi Sad obaveže da poslovnu zgradu u Vranju koja se nalazi u ul. ... broj .. u udelu od ½ isprazni od lica i stvari i preda je tužiocima u svojinu i državinu. Stavom trećim izreke, naloženo je Službi za katastar nepokretnosti u Vranju, da na osnovu ove presude izvrši brisanje tuženih i izvrši upis prava svojine na nepokretnosti u korist tužilaca, kao suvlasnika sa po 1/8 idealnih delova. Stavom četvrtim izreke, obavezani su tuženi da tužiocima solidarno naknade troškove parničnog postupka u iznosu od 518.750,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti odluke do isplate.
Presudom Apelacionog suda u Nišu Gž 1579/23 od 30.05.2023. godine, stavom prvim izreke, odbijene su žalbe tuženih i prvostepena presuda potvrđena u stavu prvom i četvrtom izreke. Stavom drugim izreke, preinačena je prvostepena presuda u stavu drugom izreke, tako što je odbijen tužbeni zahtev u delu kojim su tužioci tražili da se obaveže tuženi IM „Matijević“ DOO Novi Sad da poslovnu zgradu u Vranju koja se nalazi u ul. ... broj .. u udelu od ½ isprazni od lica i stvari i preda je tužiocima u svojinu i državinu, kao neosnovan. Stavom trećim izreke, ukinuta je prvostepena presuda u stavu trećem izreke i tužba tužilaca u delu kojim su tražili da se naloži Službi za katastar nepokretnosti u Vranju, da na osnovu ove presude izvrši brisanje tuženih i izvrši upis prava svojine na nepokretnosti u korist tužilaca, kao suvlasnika sa po 1/8 idealnih delova je odbačena.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu u odnosu na stav prvi izreke tužena Republika Srbija je izjavila reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.
Odlučujući o dozvoljenosti revizije u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 72/11, 55/14, 87/18 i 18/20) u vezi člana 92. Zakona o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 10/23), Vrhovni sud je utvrdio da revizija tužene Republike Srbije nije dozvoljena.
Odredbom člana 85. stav 6. ZPP, propisano je da stranku mora da zastupa advokat u postupku po vanrednom pravnom leku, izuzev ako je sama advokat. Prema stavu 7. tog člana, zastupanje Republike Srbije i njenih organa, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave uređuje se posebnim propisima.
Poseban propis je Zakon o pravobranilaštvu („Službeni glasnik RS“, broj 55/14). Prema odredbama tog zakona, zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije obavlja Državno pravobranilaštvo (član 2. stav 2). Kada je propisano da je u određenom postupku ili za preduzimanje samo određene radnje u postupku obavezno zastupanje od strane advokata, Državno pravobranilaštvo je ovlašćeno za zastupanje pod istim uslovima kao i advokat (član 11. stav 4). Funkciju Državnog pravobranilaštva obavljaju Državni pravobranilac i zamenici državnog pravobranioca (član 6.) Pravobranilački pomoćnik i pravobranilački pripravnik mogu preduzeti radnje zastupanja u postupku pred sudom, organom uprave ili drugim nadležnim organom, u granicama pismenog ovlašćenja zamenika državnog pravobranioca (član 30.).
Zakon o advokaturi („Službeni glasnik RS“ broj 31/2011 i 24/2012), predviđa da advokatski pripravnik može da zamenjuje advokata u skladu sa zakonom. Zakon koji se mora uzeti kao osnovni u konkretnom slučaju je upravo Zakon o parničnom postupku odnosno ranije citirana odredba o tome da stranku u postupku po vanrednim pravnim lekovima zastupa advokat. Po članu 88. stav 3. ZPP, punomoćnika koji je advokat može da zamenjuje njegov advokatski pripravnik, osim u postupku po pravnim lekovima.
Iz izloženog sledi da samo advokat može izjaviti reviziju i da ovlašćenje za njeno podnošenje može preneti samo na drugog advokata. S obzirom na to da je u postupku po reviziji Državno pravobranilaštvo ovlašćeno da zastupa Republiku Srbiju pod istim uslovima kao i advokat, reviziju mogu izjaviti samo državni pravobranilac i zamenik državnog pravobranioca koji vrše funkciju Državnog pravobranilaštva (član 6).
Prema sajtu Državnog pravobranilaštva www.dpb.gov.rs na čelu Odeljenja u Leskovcu nalazi se rukovodilac sa statusom zamenika državnog pravobranioca, DD.
U konkretnom slučaju, reviziju tužene Republike Srbije je potpisalo lice „po zameniku državnog pravobranioca DD“, koje nema svojstvo zamenika državnog pravobranioca, pa je ista nedozvoljena jer je izjavljena od strane neovlašćenog lica.
Iz iznetih razloga, Vrhovni sud je na osnovu člana 413. ZPP odlučio kao u izreci.
Predsednik veća – sudija
Dragana Marinković,s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković

.jpg)
