
Republika Srbija
VRHOVNI SUD
Rev2 246/2024
08.05.2025. godina
Beograd
U IME NARODA
Vrhovni sud, u veću sastavljenom od sudija: Branislava Bosiljkovića, predsednika veća, Jasmine Simović i Radoslave Mađarov, članova veća, u parnici iz radnog odnosa tužilje AA iz ..., čiji je punomoćnik Nađa Krasić Runjevac advokat iz ..., protiv tuženog „Trelleborg Whell System Serbia“ doo sa sedištem u Rumi čiji je punomoćnik Dejan Ukropina advokat iz ..., radi poništaja rešenja o otkazu ugovora o radu, odlučujući o reviziji tuženog izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 576/23 od 20.09.2023. godine, u sednici održanoj dana 08.05.2025. godine, doneo je
P R E S U D U
ODBIJA SE kao neosnovana reviziji tuženog izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 576/23 od 20.09.2023. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž1 576/23 od 20.09.2023. godine odbijena je žalba tuženog i potvrđena delimična presuda Osnovnog suda u Rumi P1 533/20 od 06.10.2022. godine kojom je poništeno kao nezakonito rešenje tuženog o prestanku radnog odnosa tužilje br. ... od 23.05.2019. godine zbog otkaza ugovora o radu kojim je ugovoren probni rad.
Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tuženi je blagovremeno izjavio reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.
Odlučujući o izjavljenoj reviziji, na osnovu člana 408. i člana 441. ZPP, Vrhovni sud je našao da revizija tuženog nije osnovana.
U sprovedenom postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti. Odredbom člana 346. stav 1. ZPP predviđena je mogućnost suda da, u slučaju ako od više tužbenih zahteva usled priznanja, odricanja ili na osnovu raspravljanja samo za neke postoje uslovi za konačnu odluku, u pogledu tog zahteva zaključi glavnu raspravu i donese presudu (delimična presuda). U ovom sporu, na osnovu raspravljanja stekli su se uslovi za odlučivanje o tužbenom zahtevu za poništaj rešenja o otkazu ugovora o radu. Odlučujući o žalbi tuženog, izjavljenoj i zbog pogrešne primene označene procesne odredbe, drugostepeni sud nije učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 1. ZPP jer okolnost da je prvostepeni sud zaključio glavnu raspravu, bez određenja da to čini samo u pogledu zahteva za poništaj rešenja o otkazu ugovora o radu, ne utiče na pravilnost odluke o žalbi protiv delimične presude tog suda.
Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tužilja je 13.09.2018. godine zaključila sa tuženim ugovor o radu na određeno vreme (do 13.11.2018. godine), radi obavljanja poslova ... . Tužilja se 01.11.2018. godine povredila na radu i njeno lečenje je trajalo do 05.06.2019. godine. Po isteku roka ugovorenog označenim ugovorom o radu stranke su 13.11.2018. godine zaključili novi ugovor o radu na određeno vreme, za isto radno mesto, u trajanju od tri meseca (do 13.02.2019. godine). Pre isteka roka ugovorenog drugim ugovorom o radu na određeno vreme, tužilja i tuženi su 30.11.2018. godine zaključili ugovor o radu na neodređeno vreme za isto radno mesto. Zaključeni ugovor o radu na neodređeno vreme otkazan je rešenjem tuženog od 23.05.2019. godine, sa istekom ugovorenog probnog rada, uz obrazloženje da tužilja nije zadovoljila očekivanja poslodavca jer tokom probnog rada u trajanju od šest meseci nije pokazala odgovarajuće radne i stručne sposobnosti potrebne da bi nastavila sa daljim radom kod tuženog.
Na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su pravilnom primenom materijalnog prava odlučili o tužiljinom zahtevu za poništaj rešenja o otkazu ugovora o radu.
Odredbom člana 36. stav 1. i 2. Zakona o radu propisano je da ugovorom o radu može da se ugovori probni rad za obavljanje jednog ili više povezanih, odnosno srodnih poslova utvrđenih ugovorom o radu, koji može da traje najduže šest meseci. Prema stavu 4. te odredbe, zaposlenom koji za vreme probnog rada nije pokazao odgovarajuće radne i stručne sposobnosti prestaje radni odnos danom isteka roka određenog ugovorom o radu.
Probni rad je oblik proveravanja stručnih i drugih radnih sposobnosti, kad su one poseban uslov zasnivanja radnog odnosa. Zato se u tom slučaju radni odnos uz probni rad uspostavlja uslovno - da zaposleni tokom njegovog trajanja pokaže da ima potrebne sposobnosti. Provera se u tom slučaju ne vrši pre, već posle zasnivanja radnog odnosa. Tužilja u vreme zaključenja ugovora o radu na neodređeno vreme, kojim je ugovoren probni rad u trajanju od šest meseci, nije radila usled privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu zadobijene tokom trajanja ugovora o radu na određeno vreme od 13.09.2018. godine, koja je trajala sve vreme ugovorenog probnog rada. Zbog toga tuženi tokom trajanja probnog rada nije ni mogao vršiti proveru radnih i drugih sposobnosti tužilje za poslove na koje je raspoređena i njen rad u tom periodu oceniti kao nezadovoljavajući, i na osnovu takve ocene otkazati ugovor o radu sa istekom probnog rada, shodno članu 36. stav 4. Zakona o radu.
Tuženi u reviziji doslovno ponavlja navode žalbe i izražava svoj stav da pobijano rešenje o otkazu ugovora o radu nije nezakonito. Tim navodima se osporava ocena izvedenih dokaza i tako, suprotno članu 407. stav 2. ZPP, pobija utvrđeno činjenično stanje. Tuženi istrajava na tvrdnji da tužilja, iako je bila obučena za rad na svom radnom mestu, prema podacima iz liste obuke u planiranom periodu obuke od 05.10. do 31.10.2018. godine nije ispunjavala normu - ispunjenost norme kretala se u procentu od 15% do 60%. Međutim, revident zanemaruje da su ovi radni rezultati tužilje ostvareni pre probnog rada, ugovorenog ugovorom o radu na neodređeno vreme od 30.11.2018. godine, a da podataka o rezultatima rada tužilje u periodu probnog rada nema, niti ih je moglo biti jer u tom periodu tužilja nije radila. Rezultati tužiljinog rada utvrđenih u periodu pre zasnivanja radnog odnosa sa probnim radom, nisu relevantni podaci za ocenu njenih radnih i stručnih sposobnosti tokom probnog rada.
Iz navedenih razloga, po oceni Vrhovnog suda, nisu osnovani revizijski navodi o pogrešnoj primeni materijalnog prava, zbog čega je na osnovu člana 414. stav 1. ZPP, odlučeno kao u izreci.
Predsednik veća - sudija
Branislav Bosiljković, s.r.
Za tačnost otpravka
Zamenik upravitelja pisarnice
Milanka Ranković